ZAGREB – Hrvatska nije među članicama Europske unije koje su u prošlih godinu dana, od početka energetske krize, najviše odvajale za zaštitu životnog standarda građana od galopirajućih cijena energenata. Prema podacima briselskog instituta Bruegel, Hrvatska je dosad za pomoć građanima u plaćanju računa izdvojila oko 665 milijuna eura, ili pet milijardi kuna, što iznosi oko 1,1 posto njezinog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Po tome se svrstala malo ispod sredine europske ljestvice, na 15 mjesto među 25 promatranih država EU-a. Podaci za Mađarsku i Portugal nisu još objavljeni.

Međutim, budući da pripada trima najsiromašnijim članicama Unije, a s obzirom na njezinu ekonomsku snagu, Hrvatska se na ljestvici prilično visoko plasirala. Deset zemalja je građanima za borbu s visokim cijenama dosad osiguralo skromnije pakete pomoći od Hrvatske. Štedljive su bile Danska, Irska, Švedska, Finska, Slovenija, Cipar, Nizozemska, Estonija, Belgija i Irska, koje su za pomoć izdvojile uglavnom manje od jedan posto svog BDP-a.

Galopirajuće cijene

Svaka je pomoć građanima ipak dobrodošla i ničiju ne treba umanjivati. Članice EU-a, naime, u prošlih su 11 mjeseci – od lanjskog rujna do 10. kolovoza – potrošile ili stavile na stranu više od 280 milijardi eura kako bi njihovi građani i poduzeća lakše podnijeli galopirajuće cijene struje, plina, benzina, ugljena, drva i ostalih energenata, prema podacima Bruegela. Nema sumnje da će se taj iznos dramatično povećati jer će ove jeseni i zime energenti dodatno poskupjeti, o hrani da i ne govorimo

Najviše novca za pomoć u apsolutnom iznosu dosad je osigurala Njemačka, kao ekonomski najjača i najmnogoljudnija država članica, ukupno 60,2 milijardi eura. Na drugom je mjestu Italija s paketom od 49,5 milijardi eura, a slijede je Francuska s 44,7, Španjolska s 27,3 te Austrija s 9,1 milijardom. Međutim, te zemlje nisu nužno bile i najizdašnije u pomoći.

U zaštiti građana od visokih cijena energije najšire ruke dosad je bila Grčka. Iako njezin paket vrijedi 6,8 milijardi eura, Grčka je na vrhu europske ljestvice kada je riječ o udjelu državne pomoći u BDP-u. Grčki paket iznosi 3,7 posto njezina BDP-a, dok je njemački paket upola manji. Iznosi 1,7 posto BDP-a i po tome se Njemačka nalazi na osmom mjestu u Uniji.

Uz Grčku, razmjerno najizdašniju pomoć osigurale su Litva, Italija, Češka, Španjolska i Austrija, koje su za to izdvojile od 2,2 do 3,7 posto BDP-a. Deset zemalja, među kojima Francuska i Hrvatska, osigurale su pakete vrijedne od jedan do dva posto BDP-a, a devet zemalja manje od jedan posto BDP-a. Najštedljivije u pomoći, kako rekosmo, dosad su bile Danska, Irska, Švedska, Finska, Slovenija, Cipar i Nizozemska, od kojih većina ima visok životni standard.

Novčana davanja

U pakete su uračunana dva glavna načina vladine pomoći – izravna novčana davanja ugroženim skupinama građana, kao i odricanje države od poreza i trošarina. Svaka zemlja ima svoje prioritete i načine zaštite. Sve zemlje – osim Danske, Litve, Luksemburga, Malte i Slovačke – snizile su PDV na energente. Također, sve zemlje osim Bugarske, Malte i Slovačke osigurale su subvencije ranjivim skupinama stanovništva. Samo osam zemalja – Austrija, Bugarska, Estonija, Finska, Grčka, Italija, Slovačka, Španjolska – osiguralo je subvencije gospodarskim subjektima, dok se većina boji da bi prevelika pomoć poduzećima ispraznila državne proračune. Desetak zemalja, među kojima i Hrvatska, odlučilo je regulirati maloprodajne cijene energije.

Iako se u javnosti puno govori o tome da bi trebalo oporezivati profite proizvođača energije, koji su u prvoj polovini ove godine zbog divljanja cijena postigli basnoslovne zarade, malo se zemalja odlučilo na takav potez. U Europskoj uniji na oporezivanje tzv. ekstraprofita dosad su se obvezale četiri zemlje: Italija, Španjolska, Rumunjska i Bugarska.