RIJEKA – Podaci središnje banke o kretanju neprihodujućih potraživanja banaka (nenaplativih, ‘loših’ plasmana, op.a.) pokazuju da je njihov udio krajem drugog tromjesečja bio tek neznatno viši u usporedbi s ožujkom (za 0,1 postotni bod) te je iznosio 5,5 posto. To je rezultat za 0,2 postotna boda višeg udjela kod nefinancijskih društava, koja su sada na 13,2 posto, praćenog međutim nešto izraženijim povećanjem od 0,7 postotna boda u portfelju kućanstava, na 6,5 posto, opisuju analitičari Privredne banke Zagreb u svojim ovotjednim analizama.

Rast nenaplativih potraživanja u portfelju kućanstava bio je, navodi se, pretežito induciran pogoršanjem kvalitete gotovinskih kredita (za 1,2 postotni bod, na 6,7 posto), što je, kažu, »bilo očekivano s obzirom na to da oni već nekoliko kvartala bilježe negativan trend, kao i na činjenicu da je znatan udio istih plasiran bez kolaterala«. Istovremeno je rast udjela kod stambenih kredita iznosio umjerenih 0,3 postotna boda (na 4,1 posto), a kod prekoračenja (po tekućim, op.a.) 0,6 postotna boda, na 6,2 posto. Zanimljiva je, međutim, analiza nenaplativosti plasmana po sektorima kod pravnih osoba.

Negativan utjecaj

– Podjela neprihodujućih potraživanja od nefinancijskih društava prema djelatnostima pokazuje da se kvaliteta plasmana zamjetno pogoršala kod prerađivačke industrije koja je zablježila skok udjela od 0,9 postotnih bodova na 19 posto, uslijed nepovoljnih trendova prisutnih u toj djelatnosti već dulje vrijeme, te posebno snažnog udarca koji je ta industrija pretrpila tijekom lockdowna. Prema visini udjela od 24,2 posto i dalje prednjači građevinarstvo koje je ostvarilo porast od 0,5 postotnih bodova, a nimalo iznenađujuće, zbog drastično slabije turističke predsezone i tanje sezone, rast udjela je prisutan i kod djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (rast od 0,5 postotnih bodova, na 7 posto). Trgovina istovremeno bilježi neznatan pad udjela od 0,1 postotnih bodova, na 10,8 posto. Prodaja potraživanja u drugom kvartalu iznosila je zanemarivih 60-ak milijuna kuna, što se gotovo u potpunosti odnosi na potraživanja od nefinancijskih društava, analiziraju u PBZ-u.

I dok je, kažu dalje, pokazatelj ukupnog udjela neprihodujućih potraživanja zasad stabilan, pogoršana ekonomska kretanja te njihov očekivani nepovoljni učinak na kvalitetu portfelja, imali su izražen negativan utjecaj na poslovanje kreditnih institucija u prvih šest mjeseci ove godine, točnije u drugom tromjesečju. U PBZ-ovoj analizi analizira se tako i poslovanje banaka u prvom polugodištu. Kamatni prihodi su tako, navodi se, u prvoj polovini godine suženi za 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prihodi od naknada i provizija za 10,8 posto, prihodi od dividendi su bili desetak puta niži, a gubitak od tečajnih razlika je skočio za oko 170 milijuna kuna.

Problem odgođen

Bruto operativna dobit time se spustila za 11,4 posto, što je uz blagih 2,8 posto niže operativne troškove rezultiralo smanjenjem neto operativne dobiti za 20 posto, na 3,3 milijarde kuna. Kako su troškovi rezerviranja bili četverostruko viši i dosegnuli 1,3 milijarde kuna, neto dobit u prvoj polovini godine je bila niža za 47,9 posto na godišnjoj razini.

– Prognozirati što nas čeka do kraja godine je uvijek nezahvalno, a posebno u uvjetima velikih neizvjesnosti, kad se kretanje znatnijeg broja varijabli može odvijati u neočekivanom smjeru. Ipak, već je sada, na temelju srpanjske monetarne statistike koja pokazuje stabilne stope rasta kredita privatnom sektoru i podataka o moratorijima koji otkrivaju znatan udio »zamrznutih« plasmana, razvidno da je snažniji rast neprihodujućih potraživanja tek odgođen zahvaljujući moratorijima, posebice u slučaju nefinancijskih društava, dok je nastavak povećanja troškova rezervacija u drugoj polovini godine prilično izvjesan, no tempo rasta bi ipak mogao usporiti uslijed postupnog oporavka ekonomske aktivnosti i sezone koja je nadmašila očekivanja te produljenja pojedinih mjera i potpora, poručuju analitičari PBZ-a.