ZAGREB – Tri su moguća scenarija održavanja nastave ujesen, za koja se pripremaju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a ovisit će o epidemiji koronavirusa: nastava »uživo«, mješoviti model i nastava na daljinu.

Prvi predviđa normalno održavanje nastave u školi, uz mogućnost primjene nastave na daljinu za određene skupine učenika i studenata, a primijenio bi se ako ne bude drugog vala epidemije.

Drugi model kombinacija je nastave »uživo« i nastave na daljinu, ali tako da svi imaju elemente e-učenja.

Taj model predviđa odlazak dijela učenika u školu, dok bi ostali tjedan dana provodili u školi, a tjedan u online nastavi od kuće. U slučaju pojave drugog vala pandemije koronavirusa, ovisno o njegovoj ozbiljosti, nastava bi se mogla opet odvijati na daljinu za sve učenike, koliko to bude potrebno.

Odluka u rujnu

O tome koji će se model primijeniti, odlučit će se u rujnu, uoči početka školske godine, no izvjesno je da će se, neovisno o tome hoće li učenici u rujnu krenuti u školu ili ne, u svakom trenutku ovisno o epidemiološkoj situaciji postojati mogućnost uvođenja nekog od drugih modela.

BLAŽENKA DIVJAK SNIMIO: VEDRAN KARUZA

– Moramo biti spremni za jesen i, što god nas dočekalo, osigurati kontinuitet nastave, ustvrdila je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak na jučerašnjoj konferenciji na novinare.

Nasljedniku u svom ministarstvu ostavlja Akcijski plan za provedbu nastave na daljinu u kojem su razrađena sva tri scenarija te planovi, projekti i aktivnosti za sljedeću školsku i akademsku godinu. »Tko god vodio ministarstvo, imat će plan i scenarije koji osiguravaju da učenici dobiju obrazovanje kakvo zaslužuju«, veli Divjak.

Najviše problema u online nastavi imali su učenici razredne nastave, pa će oni ujesen, ako se bude išlo na mješoviti model, imati prvenstvo u nastavi uživo. Učenici viših razreda u takvom modelu po tjedan dana bi dolazili u školu, a tjedan dana imali nastavu na daljinu.

U srednjim školama prioritet nastave uživo imali bi pak završni razredi kojima predstoji državna matura, i učenici strukovnih škola koji imaju praktični rad u školi, dok bi ostali razredi imali tjedne smjene online i uživo nastave.

Odluku o vrsti nastave koja će se odvijati ujesen odlučit će se, kaže ministrica, na temelju dvije grupe kriterija, epidemioloških i obrazovnih. Tako će se pratiti vjerojatnost i ozbiljnost drugog vala pandemije, širenje bolesti i njezina zaraznost, a vodit će se računa i o tome jesu li djeca i mladi prijenosnici zaraze, i jesu li u riziku od bolesti.

– Dosad su bili važni samo epidemiološki kriteriji, a za jesen će se uzeti u obzir i oni drugi, kao i u privredi, najavljuje Divjak. Gledat će se, dakle, i obrazovni interesi, a među njima bit će oprema i digitalizacija te mogućnost ispunjavanja epidemioloških mjera.

Ako drugi val pandemije bude gotovo siguran, nastava će se uglavnom odvijati na daljinu, ako vjerojatnost povratka virusa bude umjerena prevladavat će mješoviti model, a uz malu vjerojatnost razvoja epidemije djeca će krenuti na redovnu nastavu u škole.

Virtualna matura

U MZO-u ističu kako je u postupku nabava nove opreme, i to 109.885 tableta za učenike osnovnih škola i 26.755 prijenosnih računala za nastavnike, za što su sredstva osigurana iz ESF-a.

Radi se i na pribavljanju dodatnih sredstava iz EU fondova, i to za treću fazu Cjelovite kurikularne refome, uvođenje i provedbu digitalnog vrednovanja u školama te uvođenje i provedbu online mature, za što je potrebno oko 50 milijuna kuna.

Za prijenosna računala za srednjoškolce u socijalno nepovoljnom položaju, njih oko 40.000, aplicirali smo za 140 milijuna kuna, a za nabavu laptopa za 30.000 maturanata za online državnu maturu još 105 milijuna kuna.

Na pitanja o tome što će učiniti da se ne ponove propusti i greške iz online nastave proteklih mjeseci, kada su mnoga djeca bila pretrpana gradivom, a roditelji morali učiti s njima, ministrica Divjak veli da će učenici imati redovitu podršku stručnih suradnika u školi, koji trebaju pružati online savjetovanja učenicima koji se ne javljaju ili zaostaju sa zadacima.

– Na raspolaganju je oko 3.000 videolekcija, a bit će ih još. Nije potrebno svaki puta imati videokonferenciju, to je jednako loše rješenje kao i slanje materijala učenicima.

Učitelj mora procijeniti najbolji balans, nema čarobne formule za sve, kazala je Divjak. Na pitanje o sankcijama za učitelje koji ne odrađuju dobro svoj posao, poručuje da Finska, koja je uzor u obrazovanju, uopće nema prosvjetnu inspekciju, no za to, dodaje, trebaju desetljeća edukacije.

Na pitanje o tome hoće li dogodine i državna matura biti online, Divjak odgovara kako će probna matura svakako biti u virtualnom obliku, dok kod državne mature sve ovisi »o razvoju situacije«.