Nakon potpisivanja slijedi ostatak posla: Hrvatska treba provesti referendum, ratificirati u saboru te svih 27 članica EU-a moraju odobriti prijem. Sve bi se to trebalo obaviti do 1. srpnja 2013. godine
Hrvatska se vraća kući, u svoj europski dom, glavna je poruka pozdravnih govora sa svečanosti potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji su u ime Hrvatske u Bruxellesu potpisali predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Emotivni govor, u kojem je zahvalila i hrvatskim braniteljima, odnosno svima koji su svoje živote dali za Hrvatsku, premijerka na odlasku poručila je da Europska unija u Hrvatskoj dobiva pouzdanog partnera koji će pomagati u izgradnji Europe. Danase se Hrvatska vraća kući, u zajednicu europskih naroda, istaknula je.
- Ponosna sam što sam dio ovog povijesnog trenutka. Srce mi je puno radosti. Pozdravljam svoju hrvatsku domovinu od Vukovara do Dubrovnika! Neka živi jedina i vječna Hrvatska, 28.članica EU-a, neka živi i napreduje Europska unija, zaključila je Kosor.
Josipović je, među ostalim, istaknuoda je potpisivanje ugovora čin koji stoji uz bok odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti.
– Dvadeset godina moderna Hrvatska vraćala se političkom i kulturnom prostoru kojem je pripadala. Danas konačnoponovno prekoračujemo prag našeg doma, kazao je Josipović, zahvalivši svim vladama, saboru, pregovaračima i europskim institucijama. Dodao je da je danas Hrvatska ušla u Europu,ali je još važnije da je Europa ušla u Hrvatsku te da odgovor na sve izazove pred kojima se nalazi EU leži u više, a ne manje Europe, u više a ne manje jedinstva.
Dobrodošlicu Hrvatskoj poželio je i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, poljski premijer Donald Tusk čija zemlja predsjeda EU-om, predsjednik EUropske komisije Barroso te predsjednik Europskog parlamenta Buzek. - Pristupanje nije kraj utrke, nego početak novog putovanja na koje idete s prijateljima, kazao je Buzek, dok je Tusk poželio Hrvatskoj dobrodošlicu “u naš zajednički europski dom”.
Šefovi država i vlada čestitali su predsjedniku Josipoviću i premijerki Kosor. Ugovor je potpisivan abecednim redom, prema izvornom nazivu država, počevši s Belgijom i završivši s Velikom Britanijom. U ime svih država potpisali su ga premijeri ili predsjednici, osim u slučaju Francuske gdje je Nicolasa Sarkozyja zamijenioministar za europska pitanja Jean Leonetti.
Kronologija odnosa Hrvatske i Europske unije30. lipnja 2011.– Hrvatska je zadnji dan mađarskog predsjedanja EU-om, zatvorila posljednja četiri poglavlja i time i formalno zaključila pristupne pregovore24. lipnja 2011. – Europsko vijeće službeno objavilo završetak pregovora s Hrvatskom, iako se tri mjeseca ranije činilo da je, zbog nezadovoljavajućeg stanja u pravosuđu i nedovoljno učinkovite borbe protiv korupcije kraj lipnja nedostižansrpanj – rujan 2009.– Ivo Sanader podnio je ostavku u trenutku kad su pregovori s EU-om već nekoliko mjeseci bili blokirani zbog spora sa Slovenijom oko granice; njegova nasljednica Jadranka Kosor kreće u dogovore sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom o rješavanju tog spora; Kosor i Pahor uskoro postižu dogovor o arbitraži koji je omogućio nastavak i ubrzanje hrvatskih pregovora 3. listopada 2005. – pregovori službeno otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj konferenciji Hrvatske i EU u Luksemburgu; toj odluci prethodio je posjet tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu 30. rujna tijekom kojeg je tužiteljica izjavila da je razočarana što Gotovina još nije u Haagu, ali nije spominjala samu suradnju s Hrvatskom; pokazalo se kasnije da je već tada dobila informacije zbog kojih je nekoliko dana kasnije pred ministrima EU-a iznijela pozitivne ocjene o suradnji Hrvatske 16. ožujka 2005.– na sastanku u Bruxellesu ministri vanjskih poslova država članica EU odlučili odgoditi početak pregovora o pristupanju Hrvatske EU zbog nedovoljne suradnje s Haškim sudom; Hrvatska je tako postala europski presedan, prva zemlja kojoj je odgođen već zakazani početak pregovora; Komisija nije dala novi datum, nego je odlučila čekati pozitivnu ocjenu tadašnje glavne haške tužiteljice Carle del Ponte17. prosinca 2004.– Europsko vijeće u Bruxellesu odredilo je Hrvatskoj datum početka pristupnih pregovora za 17. ožujka 2005.; unatoč tvrdnjama hrvatskih diplomatskih izvora da je datum određen “bez dodatnih uvjeta”, činjenica je da je u zaključcima zemalja članica navedena puna suradnja s Haškim sudom kao preuvjet otvaranja pristupnih pregovora18. lipnja 2004.– Europsko vijeće odlučilo je Hrvatskoj dodijeliti status kandidata za članstvo20. travnja 2004.– zaključivši da se hrvatska suradnja s Haškim sudom značajno poboljšala, Europska komisija objavila je bezuvjetno pozitivno mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU i preporučila zemljama članicama EU-a otvaranje pregovora s Hrvatskom9. listopada 2003.– Hrvatska uručila Europskoj komisiji odgovore na Upitnik 10. srpnja 2003.– predsjednik Europske komisije Romano Prodi predao hrvatskoj Vladi Upitnik s 4560 pitanja21. veljače 2003.– tijekom grčkog predsjedanja EU-om, tadašnji premijer Ivica Račan sa suradnicima u Ateni je podnio zahtjev za članstvo, unatoč navodnim ranijim sugestijama iz EU-a da je za to još prerano
