USPJEH NA SVJETSKOM TRŽIŠTU

Još jedna domaća startup tvrtka globalno unovčila svoju priču. Mjerit će posjećenost web stranica za britanske oglašivače

Aneli Dragojević Mijatović

Foto DOTMETRICS

Foto DOTMETRICS

DotMetrics je platforma za praćenje posjećenosti web stranica. Tu vrstu proizvoda teško je prodati samostalno i trebali smo podršku nekoga tko ima renome. Sve to dobili smo u Ipsosu. Oni su dobili natječaj u UK-u, a mi ga dijelom odrađujemo i tehnološki pratimo, kaže Jan Jilek, suosnivač tvrtke



RIJEKA – Francuski Ipsos preuzeo je domaći marketinški startup Fistnet, koji upravlja DotMetricsom, platformom za praćenje posjećenosti web stranica. Uslugu koju na tržištu regije nude već pet godina, suonivači tvrtke Tomislav Fistrić i Jan Jilek, tako su uspjeli »prodati« globalno, jer je Ipsos grupa prisutna diljem svijeta, a na britanskom tržištu, s tamošnjim udruženjem izdavača i oglašivača, upravo je ugovorila vrijedan posao mjerenja posjećenosti web stranica. Tehnički dio posla oslanja se u velikoj mjeri na inovaciju domaćeg startupa, koji se ovime pridružio uspješnim pričama iz Hrvatske, kakvima smo svjedočili prošle godine, najviše u IT sektoru. Ovdje je riječ o marketinškom startupu koji je udružio tehnološka i marketinška znanja i vještine te ih objedinio u uslugu za kojom je potražnja očito u usponu. Suonivač DotMetricsa, Jan Jilek, kaže da se njihov startup bavi segmentom istraživanja tržišta, a sve je krenulo prije nekih sedam godina.


– I kolega i ja već smo imali firme koje su bile u marketinškom segmentu, skupa smo napravili firmu koja se bavila internetskim oglašavanjem, a 2008. smo je prodali. Znači, upoznali smo tržište i znali smo otprilike što se tehnološki može napraviti bolje, gdje se može inovirati, te smo krenuli u DotMetrics. U međuvremenu su se razvile tehnologije poput »big data-e«, koje su nam omogućile da to napravimo na drukčiji način. S jedne strane partnerova strast za tehnologijom i, s druge, moje poznavanje marketinškog tržišta, doveli su do sinergije.





Napravili smo tu uslugu drugačije nego se do tada radila. Sve se radi u big data tehnologijama. Mi naime ne skupljamo samo uzorke pa da onda na temelju uzoraka određujemo veličinu osnovnog skupa, već prikupljamo sve podatke, cijeli osnovni skup, sve ostaje zapisano, tumači Jilek. Kaže da to nije nova usluga, ali je inovirana, odnosno uvijek je pitanje što će se moći nadograditi i kako unaprijediti buduće proizvode.


Prisutnost u regiji


– Situacija s koronom je digitalizaciju ubrzala x-puta, taj utjecaj je neupitan, i samo će se nastaviti. Proces digitalizacije je nezaustavljiv, ističe Jilek. No, nisu samo nadograđivali uslugu, već su krenuli i u »nadogradnju« tržišta, te u tome i uspjeli, primjećujemo.


– To je i splet okolnosti, jer mi i u Hrvatskoj radimo s Ipsosom, on nam je partner za Adria regiju, a onda je Ipsos prenio svoje dojmove o nama globalnom Ipsosu i tu su se otvorile dodatne prilike. U UK-u je bio izdan tender, pozvali su nas, »odletjeli« smo jedan dan na sastanak, razgovarali s njima, odlučili pokušati i na kraju je posao dobiven. Ipsos je pobijedio ComScore koji je taj posao obavljao godinama, i to je na neki način iznenadilo i njih i nas, ističe Jilek. Strah od akvizicija, kakav se gajio u »starom« biznisu i kakav je poprilično ugrađen u ovdašnji mentalni sklop, očito je stvar prošlosti, pitamo.


Upornost je ključ svega

Jilek kaže da se unazad 15-ak godina, otkad se masovnije koristi internet, svijet potpuno promijenio, a to će se i nastaviti.
– Startupi su se i razvili iz mogućnosti koje je upravo internet pružio na globalnoj razini. Ova zadnja godina bila je poticajna i što se tiče startup priča iz Hrvatske. U Hrvatskoj moraš baš imati jaki startup mentalitet da bi sve izdržao. Oni koji izdrže, pogode vrlo rano neku nišu, te su dovoljno ustrajni, na kraju i uspiju. Upornost je ključ svega. Ovo kod nas su počeci koji su se možda i prije trebali dogoditi, a dogodili bi se da ne zaostajemo toliko za drugim zemljama u nekim stvarima. Nadam se da je ovo početak, da će se mnogo inovativnih proizvoda još razvijati u Hrvatskoj i da će naš put prema van biti i poticaj drugima. I u tom smislu smo aktivni, pomažemo, mentoriramo druge startupe i trudimo se pomoći domaćoj startup sceni, zaključuje Jilek.

– Ovu vrstu proizvoda teško je na tržištu prodati samostalno i trebao nam je pouzdan veliki partner. Ipsos nam je to dao, plus mogućnost širenja na druge zemlje jer ima podružnice u preko 90 zemalja. Teško je kao startup uopće dobiti posao, odnosno kao startup smo trebali podršku nekog tko ima renome, da će posao zaista i odraditi. Sve to smo dobili u Ipsosu. Oni su znači dobili taj natječaj, a mi ga dijelom odrađujemo i tehnološki pratimo, pojašnjava Jilek. Jasno je, nadovezuje se, da je cilj svakog startupera upravo nekakav »exit«, putem burze ili kroz akviziciju od strane nekog većeg igrača. »Klasična« preuzimanja prije su, veli, više bila odrađivana radi financija, no ovdje je naglasak na potencijalnim strateškim sinergijskim učincima.


– Nakon preuzimanja, mi ostajemo u firmi i dalje razvijamo proizvod. Neki, međutim, odlaze, kreiraju nove firme, bave se nečim drugim, sve je otvoreno, kaže Jilek. Na tipično pitanje što bi poručili drugima, mladima, onima koji tek kreću na tržište i slično, daje i tipičan, ali nimalo banalan odgovor.
– Najvažnije je ne odustati bez obzira na sve. Ključ je bio u tome da smo bili dovoljno tvrdoglavi i dovoljno vjerovali da imamo nešto što vrijedi. S takvim stavom uspjeli smo dočekati da nam se otvore nova vrata, ističe Jilek. Pitamo o daljnjim planovima.


– Vidjet ćemo, no planovi su sada vezani uz Ipsos. Želimo globalno proširiti svoj proizvod. Mjesto rada nam je Zagreb, a ovaj izvozni iskorak omogućio je i nova zapošljavanja. Što se tiče tržišnog udjela u regiji, u Sloveniji i BiH praktički smo sami, pokrivamo 100 posto tržišta, dok u Hrvatskoj imamo konkurente koji, kao i mi, prodaju informacije agencijama. No, mjerimo oko 90 posto najvećih stranica u Hrvatskoj. U Srbiji smo nešto lošiji, tamo pratimo 60 posto stranica.


Klijenti su nam i vlasnici web stranica i agencije. Jer, da bi dobili istraživanje, vlasnici web stranica daju nam pristup svojim stranicama i onda preko njih možemo mjeriti posjećenost. Onaj tko na kraju treba te podatke su marketinške agencije koje na temelju njih odlučuju gdje će staviti oglasni prostor kako bi dobili najveći doseg. Praktički kroz naš sustav analiziraju ciljane skupine i po tome biraju gdje će ići oglašivački novci. I društvene mreže dijelom pratimo, tumači Jilek. Na pitanje kako vidi budućnost oglašavanja, kaže da je digitalizacija nezaustavljiva.


Tekst i oglas


– Najbolje je na to odgovoriti primjerom. Kada je, npr. televizija u pitanju, sve više ljudi postaju korisnici TV streaming servisa i gledaju što žele. Tako će se mijenjati i način oglašavanja. Možda više i neće biti klasičnog načina oglašavanja, nego će se i to personalizirati. Streaming servisi imat će više podataka i moći će bolje »targetirati« pojedinog korisnika, kroz personalizirani pristup, napominje Jilek. Uz to, veli, oglasi će još više nalikovati klasičnom sadržaju. Tu onda naravno dolazimo do problema miješanja vijesti i oglasa, jer će očito biti sve teže razabrati što je »neutralna« vijest, a što sponzorirana, pitamo našeg sugovornika.


– U svakom slučaju, sve treba uvijek biti jasno navedeno, istaknuto i korisnicima objašnjeno: što gledaju, što je sponzorirano, a što nije. No, činjenica je da je sve više oglasa u tom »native« segmentu oglašavanja. Oglasi pokušavaju imitirati standardni tekst tako da bude interesantan korisniku, a s druge strane ga informiraju o stvarima koje prodaju. Moglo bi se reći da sve više u tom segmentu »native-a« oglasi nalikuju klasičnim člancima, tako da na interesantan način odvlače pažnju korisnika i objašnjavaju mu proizvode, što je neki napredniji »story telling«. No, sve to mogu – ako su dobri. Ključno je da sve bude transparentno, da korisnik može uočiti o čemu se radi, a da sadržaj ipak zadrži njegovu pažnju, opisuje Jilek.