Vrijednost uvezenog svinjskog mesa u prvih osam mjeseci ove godine je 83,4 milijuna eura, dok je izvoz tek nešto veći od devet milijuna eura. U ukupnoj robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa svijetom ostvaren je manjak u iznosu od 583,2 milijuna kuna
ZAGREB Hrvatski potrošači mogu se nadati da će od 1. siječnja sljedeće godine plaćati nešto jeftinije svježe meso, povrće, voće, jaja i dječje pelene, jer Vlada predlaže da se na te proizvode plaća PDV po stopi od 13, umjesto dosadašnjih 25 posto. PDV se smanjuje i na trgovinu živim životinjama. No, dok se građani do početka sljedeće godine mogu nadati da će njihovi kućni budžeti barem na spomenutim proizvodima ušparati nekoliko desetaka kuna mjesečno, pitanje je imaju li domaći proizvođači razloga za zadovoljstvo i hoće li ta Vladina mjera povećati njihov udio na domaćem tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Statistika im zasada ne ide na ruku jer kod većine proizvoda na koje će se snižavati stopa PDV-a proizvodnja stagnira ili pada, dok s druge strane uvoz raste iz godine u godinu i povećava svoj udio u potrošnji. Tako bi Vladina mjera osim pomoći hrvatskim kućanstvima, mogla biti i dodatna olakšica za povećanje uvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Ministarstvo poljoprivrede jučer je potrošače obavijestilo o povlačenju i opozivu svježe rajčice, sorte šljivar, nepakirane, LOT 38/4, podrijetlom iz Italije, u kojoj je utvrđena prisutnost pesticida klorpirifosa. Distributer ovog proizvoda iz Italije je tvrtka ORTOPADOVA SAS, Padova, a proizvod na tržište Hrvatske stavlja subjekt u poslovanju s hranom DOMOVINA TRADE d.o.o., Zagreb. Rajčica s navedenim podacima s deklaracije nije proizvedena u skladu s propisima o maksimalnim razinama ostataka pesticida u, ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, navodi se u priopćenju za potrošače. (B. M. P.)
Riba u »pozitivi«
Podaci koje smo prikupili od Državnog zavoda za statistiku (DZS) i koje nam je na naš upit dostavila Hrvatska gospodarska komora (HGK) govore da su gotovo pa iznimka oni proizvodi kojih u Hrvatskoj ima dovoljno za domaću potrošnju, a prava su rijetkost oni kod kojih je izvoz veći od uvoza.
Hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 884 milijuna eura, dok je istovremeno uvoz bio na razini od milijardu i 467 milijuna eura, što znači da je Hrvatska ostvarila manjak u robnoj razmjeni sa svijetom na tim proizvodima u iznosu od 583,2 milijuna kuna. Tako je primjerice vrijednost izvoza živih životinja 44,4 milijuna eura, dok je uvoz 51,1 milijun eura. Više od polovice izvoza otpada na svinje. No, s druge strane vrijednost uvezenog svinjskog mesa u prvih osam mjeseci ove godine je 83,4 milijuna eura, dok je izvoz tek nešto veći od devet milijuna eura dakle, Hrvatska izvozi žive svinje, a uvozi svinjetinu. Tako je primjerice u prošloj godini u Hrvatskoj proizvedeno manje od 60 tisuća tona svježe svinjetine, od čega je u izvoz otišlo oko sedam tisuća tona i njegova je vrijednost bila 18,8 milijuna eura. Istovremeno je u Hrvatsku uvezeno 86 tisuća tona svinjskog mesa, svježeg rashlađenog ili zamrznutog, ukupne vrijednosti oko 197 milijuna eura. Uvoz govedine gotovo je jednak domaćoj proizvodnji i tri i pol puta je veći od hrvatskog izvoza.
Među proizvodima stočarstva i ribarstva, pozitivnu bilancu u robnoj razmjeni Hrvatska ima jedino u skupini proizvoda ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskralježnjaci, zatim prerađevine od mesa te životinjske masti i ulja. U kategoriji ribe ljuskari i mekušci izvoz je lani bio 156 milijuna eura, dok je uvoz bio 112 milijuna eura.
Kad su u pitanju jaja, količine koje se proizvedu u Hrvatskoj pokrivaju oko 85 posto domaće potrošnje. U Hrvatskoj je lani proizvedeno 654 milijuna komada jaja, što je pad nešto veći od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Uvezeno je oko 95 milijuna komada, i uvoz je manji za gotovo 20 posto nego godinu dana ranije, a razlog su vjerojatno brojne inspekcije koje su se provodile cijelu prošlu godinu. U izvoz je otišlo oko 23 milijuna komada, pa je on još uvijek četiri puta manji od uvoza.
Jabuka dovoljno
Potpredsjednik za poljoprivredu HGK-a Dragan Kovačević kaže da se u prvih šest mjeseci bilježi blago smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni žive stoke, mesa, klaoničkih proizvoda i prerađevina, ali da se oporavak hrvatske mesne industrije i stočarstva, posebice govedarstva, ne može se očekivati u kratkom roku s obzirom na to da postoji višegodišnja negativna vanjskotrgovinska bilanca i deficit veći od 280 milijuna eura. On ističe da su mjere poput izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se favorizira stočarska proizvodnja, smanjenja PDV-a na promet žive stoke i svježeg mesa, stotinjak milijuna kuna ugovorenih sredstava EU-a za operaciju »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« dokaz da je voda došla do grla i da devastirano stočarstvo mora postati strateški prioritet hrvatske poljoprivrede.
No, što je s povrćem i voćem na koje se također snižava PDV? Statistika kaže da je uvoz u kategoriji povrće, korijenje i gomolji za jelo bio 116 milijuna eura, dok je izvoz bio nešto manji od 30 milijuna eura. Voća smo uvezli u vrijednosti 180 milijuna eura, dok je izvoz bio 34 milijuna eura. Tako je primjerice uvoz krumpira vrijedan deset milijuna eura, a izvoz nešto malo više od tri milijuna eura, dakle tri puta je manji. U prošloj godini Hrvatska je, primjerice, proizvela šest tisuća tona salate, a gotovo tisuću tona više je uvezla. Izvoz salate vrijedan je milijun eura, što je deset puta manje od uvoza. Svjetliji primjer među voćem je jabuka, koje čija je proizvodnja u prošloj godini bila veća od 56 tisuća tona, izvoz je bio veći od uvoza, što znači da je to rijetki primjer gdje je domaća proizvodnja dostatna za pokrivanje potreba tržišta.
Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60 posto ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije. Posebno nas trebaju zabrinjavati one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50 posto, a to su upravo one kategorije u kojima imamo nedostatnu proizvodnju – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće«, upozorava Dragan Kovačević iz HGK-a. (B. M. P)
