SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER
Tijekom mjesec i pol dana u HZZO se javilo skoro 45.000 građana koji se vode kao nezaposleni, a nisu u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. S osiguranja će se brisati i svi koji su koristili blagodati HZZO-a, a nisu se odjavili iako su otišli iz Hrvatske
povezane vijesti
Ukupno 44.721 građanin javio se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) u zadnjih mjesec i pol dana, nakon što je početkom travnja počeo teći tromjesečni rok za regulaciju statusa osiguranika koji se u njihovoj bazi podataka vode kao nezaposleni, a nisu u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Temeljem novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. travnja, iz popisa osiguranika HZZO-a izbrisat će se sve takve osobe koje se do 29. lipnja ne jave HZZO-u da bi regulirale svoje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje.
Dio je to plana ministra Beroša da sustav očisti od »viška« osiguranika koji su se odselili iz Hrvatske, a i dalje imaju hrvatsko zdravstveno osiguranje i ovdje koriste zdravstvene usluge na teret države ili zdravstvenog fonda. Prema posljednjem popisu stanovništva ispalo je da u Hrvatskoj ima čak 200.000 više osiguranika HZZO-a nego stanovnika…
U HZZO-u su zadovoljni brojem onih koji su se javili njihovim službama u posljednjih mjesec i pol dana, iako je to manje od petine onih koji bi u srpnju mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja. Svi koji im se na vrijeme jave, zadržat će svoj status osiguranika ako se nastave osobno javljati HZZO-u svaka tri mjeseca, podsjećaju iz Direkcije HZZO-a.
U Rijeci 3.237 prijava
Prema podacima HZZO-a najviše se nezaposlenih javilo u područni ured HZZO-a u Zagrebu, njih 9.169, zatim u Splitu 5.629, a Rijeka je na trećem mjestu s 3.237 građana koji su se prijavili u HZZO. Više od 2.000 nezaposlenih koji nisu na burzi rada prijavilo se i u Zadru, Osijeku, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. |
Suradnja s MUP-om
– Jako sam zadovoljan odazivom. To su ljudi kojima je stalo da reguliraju svoj status. Bili su upozoreni i na vrijeme su došli, komentira ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić. Javilo im se, kaže, puno različitih kategorija osiguranika, od nezaposlenih koji su osigurani preko člana obitelji, zatvorenika, nepokretnih osoba…
– Dosad je to bilo dosta neuredno riješeno, ali nismo ni mogli reagirati bez zakonske osnove. Imate puno kategorija ljudi koje spadaju u socijalu i ne možete ih samo tako skinuti s osiguranja. Tu moramo raditi distinkciju. Ima ljudi koji su na liječenju, koji su u zatvoru, koji su spriječeni, koji su nepokretni. Moramo uvažavati takve okolnosti, ne smijemo biti rigidni u ukidanju prava, poručuje Vukelić.
S druge strane, s osiguranja će se, kaže, odlučno brisati svi koji su koristili blagodati našeg osiguranja, a nisu se odjavili iako su otišli iz Hrvatske. Činjenica je, međutim, da obveza javljanja HZZO-u svaka tri mjeseca ne mora predstavljati veći problem nekome tko, na primjer, radi u Irskoj. U HZZO-u tvrde da će takvima stati u kraj na druge načine, povezivanjem s drugim državnim tijelima koja imaju podatke o kretanju naših građana.
– Vezali smo se na bazu podataka koje ćemo dobiti od MUP-a, koje ćemo dobiti od HZZ-a i bazu podataka koju ćemo godišnje dobivati od Porezne uprave, a ona dobiva podatke od svih institucija EU-a. Bilo tko tko je ostvarivao prihode izvan Hrvatske, odnosno u drugim zemljama EU-a, u obvezi je plaćati doprinose u zemlji u kojoj radi. Mi ćemo automatizmom dobiti podatke koje ćemo upariti, i bez obzira na to dolazi li netko svaka tri mjeseca iz Irske da bi imao naše zdravstveno osiguranje, mi ćemo imati podatak da ja on zaposlen u Irskoj, i tamo plaća osiguranje, navodi ravnatelj HZZO-a. Zakonodavstvo EU-a ne poznaje dvostruko oporezivanje, ali ni dvostruko osiguranje, a obaveza je svakog radnika da plaća poreze, mirovinsko i zdravstveno osiguranje u zemlji u kojoj ostvaruje dohodak.
Porezna uprava
HZZO će podatke za ovu godinu od Porezne uprave primiti u prvom tromjesečju 2024. godine, a u HZZO-u razmatraju i mogućnost penalizacije onih koji su koristili hrvatsko zdravstveno osiguranje, a nisu na to imali pravo.
– Vidjet ćemo koje su pravne osnove i imamo li ih, a mislim da one već postoje u našem sustavu. Ne bismo htjeli biti pregrubi, ali nismo odgovorni za tuđe postupke. Mi samo radimo svoj posao, zdravstvena zaštita treba ljudima koji su ovdje, a ne onima koji koriste dvostruko osiguranje, poručuje Vukelić.
Šef HZZO-a znosi i jedan kuriozitet koji pokazuje koji su razmjeri te pojave: HZZO je nedavno nazvao pacijent da se požali na bolnicu koja mu je odbila osigurati fizikalnu terapiju u kolovozu, već su mu dali termin u rujnu. Rekao je službenicima HZZO-a, prenosi Vukelić, da to nije način jer on radi u Njemačkoj i ne može doći u tom terminu, nego samo kad dođe na godišnji odmor.
Zvao ih je i gospodin čiji je sin dobio stipendiju u SAD-u. On neće izgubiti naše zdravstveno osiguranje jer na njega ima pravo dok se školuje.
– Svatko tko se javi, razmotrit će se njegova situacija. Dat ćemo ljudima priliku, a tamo gdje se točno utvrdi da netko ne ispunjava uvjete, skidat ćemo ga s osiguranja. Otvoreni smo za sve, imate razne načine na koje možete ostvariti prava, ali to mora biti pravno utemeljeno i legalno. Ali ako imate čovjeka koji ne želi raditi, on više ne može biti osiguran na teret države ili osiguranika. Neka se prijavi na zavod za zapošljavanje, zaključuje.
U evidenciji HZZO-a danas je gotovo 300.000 osiguranika koji se vode kao nezaposleni, a nisu prijavljeni na HZZ. Svi koji do tada ne reguliraju status, u srpnju će ostati bez prava na zdravstveno osiguranje.