ZAGREB  U SDSS-u je uvijek bilo zastupnika koji su u Saboru govorili ekavicom. Dobar dio njih izabran na području istočne Slavonije, poput Vojislava Stanimirovića i Dragana Crnogorca, služio se tim narječjem, odnosno srpskim jezikom. To, međutim, nije izazivalo gotovo nikakve prijepore u javnosti.

No, protiv SDSS-ove zastupnice Dragane Jeckov, koja također tako govori, pojedini desničarski portali posljednjih desetak dana vode kampanju koja je dovela čak do toga da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao da je zatražio tumačenje smije li ona to.

– Tražio sam pravno tumačenje nadležnih saborskih službi i kad dobijem njihov stav, kad obavimo dodatne konzultacije, precizno ću vam odgovoriti – izjavio je Jandroković novinarima koji su ga pitali ima li Dragana Jeckov u hrvatskom parlamentu pravo govoriti srpski. Dakle, jedan koalicijski partner trenutačno analizira krši li drugi partner odredbu Ustava prema kojoj je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik. To je Jandrokovićeva izravna reakcija na prošlotjedni zahtjev skupine braniteljskih udruga okupljenih u Platformu suverenista da »saborski zastupnici hitno rasprave ovu temu i javno osude ovakvo kršenje Ustava, zakona i Poslovnika«.

Dragana Jeckov, rođena u Negoslavcima u blizini Vukovara, rekla nam je jučer da »ne želi davati izjave«. Njezin stranački kolega Crnogorac, koji je u Saboru bio između 2012. i 2015., se pak prisjeća da je na njegov srpski primjedbe isključivo imala Ruža Tomašić.

– Samo je ona nešto jednom komentirala. Riječ je o tome da svi dolazimo u Sabor iz različitih dijelova Hrvatske i govorimo kako se govori u našim krajevima. Bio sam godinama i gradski vijećnik i nitko mi nije nikad ništa prigovorio, svi su me razumjeli. Poznato je da se kod nas u Slavoniji, odakle je i Dragana Jeckov, uvijek dosta govorilo ekavicom, bez obzira na nacionalnost. Ovo sada je hajka nekih desnih udruga, koje znamo kuda bi vodile Hrvatsku, a mislim da predsjednik Sabora nije imao spreman konkretan odgovor, pa je rekao da će tražiti pravno tumačenje. Očekujem da će njegov konačan stav biti da svatko može govoriti kao i dosad – ističe Crnogorac. On smatra da je hrvatskom književnom jeziku od svih zastupnika najbliži upravo predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, »dok većina ostalih jako od toga odudara«.

– Zar bi Sabor sada trebao zaposliti nekoliko profesora hrvatskog jezika koji bi ispravljali zastupnike svaki put kad bi kazali nešto što nije u skladu s tim jezičnim standardom? To nema smisla – zaključuje Crnogorac.

Pupovac naglašava da se njegova stranka »dosad nije osvrtala na ispade jezičnog šovinizma kojima je izložena naša kolegica«.

– Ali, svakako smo zabrinuti zbog sve brojnijih pokušaja da se jezična netolerancija pretvori u saborsko pitanje.  Mnogi u Saboru govore zavičajnim govorima i to utječe na njihovu razumljivost, odnosno nerazumljivost. Kao lingvist mogu primijetiti da znatno veći broj kolega govori zavičajnim govorima koji su manje razumljivi nego govor Dragane Jeckov. Kad bi netko išao za tim da segregira govore i da za neke kaže da se ne mogu koristiti, zalagao bi se za produbljivanje etničkih distanci i širenje jezične i svake druge netolerancije. A sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ustavnih vrijednosti. Sabor, kao ni recimo sud, nije mjesto gdje se govori dominantnim standardnim jezikom. Da jest, mnogi uopće ne bi mogli ući u Sabor ili se ne bi mogli javiti za riječ. Došli bismo tako na vrlo sklizak teren – upozorava Pupovac. On podsjeća na zastupnike poput Josipa Pankretića koji su i za saborskom govornicom bili čisti kajkavci.

– Treba se okaniti jezične netolerancije, a kolegici Dragani Jeckov dopustiti da slobodno govori i tako sudjeluje u jezičnoj raznolikosti u Saboru. Njezin govor mora imati pravo građanstva u Hrvatskoj – poručuje Pupovac.