Internet je zamijenio Službu općih informacija velikom dijelu populacije, dok su telefonskim govornicama to učinili mobiteli, ali služba informacija i danas dobiva dvjestotinjak poziva dnevno, a u Hrvatskoj postoji još oko 2000 govornica.

Služba općih informacija, koju se nekada moglo dobiti pozivom na broj 981, bila je jedini izvor za raznorazne upite prije pojave interneta i njegove masovne upotrebe. Isto tako, kućni telefon ili govornica bili su jedini način telefonskie komunikacije, pa tako i kontaktiranja službe informacija.

Služba općih informacija

Njezin je broj prije desetak godina promijenjen u 18981, a bez obzira na općeprisutan Google, služba općih informacija i dalje bilježi oko 200 poziva dnevno, doznaje se u HT-u.

Jednako poznat bio je i broj Službe za davanje obavijesti o informacijama pretplatnika, svojevrsnog telefonskog imenika. Njihov nekadašnji 988 zamijenjen je s 1888.

Služba općih informacija i Imenik danas imaju desetak zaposlenih, kazao je HT.

Koje je točno vrijeme nekada se moglo saznati na broju 95, a danas na 18095. Usluga je još uvijek tražena, ali ne u istom obujmu kao prije, tvrdi HT.

Budilicu, odnosno Službu buđenja, na broju 18100 i dalje traži oko 40 ljudi dnevno.

Na službe se još uvijek oslanja uglavnom dio populacije koji se ne snalazi u digitalnom svijetu, tj. stariji ljudi koji nisu vični novim tehnologijama, objašnjava HT.

Osim njih, bilježe se i pozivi korisnika koji ih zovu za informacije iz navike i/ili jednostavnog korištenja.

Najčešći su upiti o sportskim rezultatima, vremenskoj prognozi, tv programu, voznom redu i kako stići na pojedino odredište, informacije o raznim dežurstvima te o značenju riječi.

S vremena na vrijeme ipak se zna dogoditi i neko zabavno pitanje poput “kad su rođeni Adam i Eva, treba mi točan datum” ili “koliko kokoši ima u Hrvatskoj”.

Telefonske govornice

Kako su internet, sveznajući google i pametni telefoni gotovo “ubili” popularne telefonske informativne službe čije su brojeve 981, 988, 95 znali i vrapci na grani, tako je pojava mobitela gotovo u potpunosti u povijest poslala telefonske govornice.

Njih je, primjerice u Zagrebu, ostalo svega tri posto u odnosu na doba kada nije bilo mobilnih telefona.

U zlatno vrijeme telefonskih govornica, sredinom devedesetih, u glavnom gradu ih je bilo čak 12.500.

Nešto više od 3000 bilo ih je 2000., deset godina kasnije ostalo ih je tek 1300, a 2015. bilo ih je aktivno 800.

Danas se na području Zagreba nalazi oko 380 javnih telefonskih govornica, dok se u cijeloj Hrvatskoj nalazi njih oko 2000.

Da bi opstale u vremenu nevjerojatno brzog tehnološkog razvoja, započet je i projekt zamjene javnih telefonskih govornica s multifunkcionalnim govornicama. Dosad ih je u Zagrebu, Trogiru, Zadru i Rovinju postavljeno nešto više od 30.

Nude mogućnosti poput bežičnog punjenja mobilnih uređaja, informiranja o razini peludi u zraku i interaktivnu mapu na šest jezika koja nudi upute kako doći do određene lokacije.

Svaka od njih ujedno je i Wi-Fi Hot Spot s besplatnim Internetom.

U idućem periodu njihov će se broj povećati te će biti postavljene i u drugim gradovima, najavljuje HT.

Općenito su najviše u uporabi one govornice koje se nalaze na frekventnim lokacijama, poput trgova, kolodvora, umirovljeničkih domova i bolnica, a porast njihovog korištenja bilježi se tijekom trajanja turističke sezone.

Prema pravnim propisima HT je dužan osigurati uporabu javnih telefonskih govornica na javnim i u svako doba dostupnim mjestima, i to u skladu s potrebama krajnjih korisnika.