ZAGREB Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izrađuje nacrt zakona prema kojem bi država, u namjeri da potakne tržište nekretnina, subvencionirala kamatu na stambene kredite, kazao je jučer ministar Lovro Kuščević, napominjući kako će taj zakon imati i pronatalitetni učinak jer bi veće subvencije dobivale obitelji s više djece. Kako tek razmatra različite modele takvog poticanja, Kuščević dodatne detalje o zakonu zasad ne želi otkrivati, osim da će on sigurno stupiti na snagu iduće godine. Za ovu godinu najavljuje, s druge strane, gradnju nekoliko stotina novih POS-ovih stanova, čija najviša dozvoljena cijena smije biti 1.125 eura po četvornom metru, no ne u velikim gradovima, već u manjim sredinama poput Metkovića i Gospića, na Braču, u Šibeniku i slično.

Na pitanje zbog čega država POS-ove stanove više neće graditi i u gradovima poput Zagreba, Rijeke ili Splita, ili barem ne u mjeri kao do sada, ministar odgovara kako bi time stvarala dodatnu konkurenciju ionako neprodanim stanovima na tržištu. Na novinarsku opasku da se ti stanovi nalaze uglavnom u vlasništvu banaka, a jeftiniji POS-ovi stanovi, osim toga, snižavaju prosječnu cijenu stanova na tržištu, Kuščević je odgovorio da država neprodanim, već izgrađenim komercijalnim stanovima ne treba konkurirati. Upitan nemaju li i stanovnici velikih gradova također pravo na jeftinije POS-ove stanove, kazao je kako će se taj problem riješiti upravo zakonom o subvencioniranju kamata na stambene kredite.

Potpomognuta kupnja

Takvih je subvencija, podsjetimo, bilo već i ranije, no ni jedna od njih do sada nije se protezala na dugoročniji period otplate kredita, niti je polučila neke značajnije rezultate. Zakonom o subvencioniranju i državnim jamstvima na stambene kredite je Vlada Jadranke Kosor pokušala potaknuti prodaju oko tadašnjih 20 tisuća neprodanih stanova na tržištu. Tako su građani u 2011. i 2012. godini, tijekom kojih je zakon vrijedio, imali priliku kupiti novi stan na kredit za koji im je država kroz četiri godine, najkasnije do kraja prošle godine, plaćala polovicu rate kredita, bez obaveze vraćanja tog novca. Time je potpomognuta kupnja 2.253 stana, znači oko deset posto od ukupnog tadašnjeg broja neprodanih stanova na tržištu, pa se postavlja pitanje nije li riječ o građanima koji su ionako ulazili u kupnju stana 2011. i 2012. godine te im je ova Vladina mjera došla kao dar s neba. Prema tom zakonu, subvencija se mogla dobiti za kupnju novog stana čija cijena s PDV-om nije smjela biti veća od 1.900 eura po »kvadratu«, čime se zapravo podržavalo visoke cijene stanova. Ministar Kuščević, najavljujući novi sličan zakon, otkriva samo kako će cijena stana koji se kupuje uz subvenciju države također biti limitirana, no ne i na koji iznos.

Snižavanje cijena

Od 2000. godine naovamo u Hrvatskoj je sagrađeno i prodano oko 5.300 POS-ovih stanova, čija je maksimalna cijena još uvijek pristupačnija od prosječne cijene stanova na komercijalnom tržištu. Drugim riječima, kad bi se gradilo puno više stanova iz programa poticane stanogradnje, sigurno bi to imalo značajniji utjecaj na snižavanje cijena svih stanova na tržištu, no ministar graditeljstva odgovara kako država nije privatni graditelj stanova, kao što su to drugi investitori, i nema im namjeru dodatno otežavati situaciju.

Vedrana Likan iz Colliers Internationala koji se bavi nekretninskim biznisom i Boro Vujović iz nekretninske agencije Opereta iz Zagreba slažu se da POS-ovi stanovi stvaraju nepotrebnu konkurenciju praznim stanovima, pri čemu Vujović ističe kako je velika fama to da na tržištu ima veći broj praznih novih nekretnina. »Nekad ih je bilo puno više, no banke, koje su ih držale, spustile su njihovu cijenu te je većina tih stanova do danas prodana. Novi se stanovi danas ponovno, kao i prije desetak, petnaest godina, opet prodaju već u temeljima, ako ih se gradi na dobrim lokacijama«, napominje Vujović. Dodaje kako država građanima treba, umjesto POS-ovih stanova, omogućiti subvencije na kredite jer je, zaključuje, POS direktan udarac privatnim investitorima. Likan navodi i to da je velik dio neprodanih stanova, primjerice u Zagrebu, u vlasništvu Grada pa time država čini štetu lokalnoj samoupravi. POS, zaključuje stručnjakinja za tržište nekretnina, ima daleko više smisla ako je riječ o stanovima za jeftiniji najam, koje stanari dugoročno mogu i otkupiti.