Jednaku plaću za jednak rad želi se osigurati prijedlogom Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je Vlada u srijedu uputila u Sabor, što je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio najvećim reformskim poduhvatom u javnoj upravi u zadnjih 30 godina.

Predloženim se zakonom po prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća, istaknuo je Malenica na sjednici Vlade, a cilj je zakona standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za više od 230 tisuća zaposlenih kojima se plaća osigurava u državnom proračunu.

“Ovaj zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave”, rekao je.

Platni razredi

Budući da u postojećem sustavu, uvedenom prije gotovo 30 godina, postoji oko 2,5 tisuća kategorija radnih mjesta, s više od 500 različitih dodataka, predlaže se jedinstvena platna lista i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8,0.

Tme se postojeći najniži koeficijent u sustavu državne službe i javnim službama povećava s 0,631 na 0,90 odnosno za više od 42 posto.

Koeficijenti složenosti poslova, kao i do sada, utvrđivat će se kroz dvije uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova: za državnu službu i javne službe.

Novi sustav vrednovanja i nagrađivanja

Važnom novinom, ministar je istaknuo uvođenje dodatka na plaću za  učinkovitost rada.

“Službenici i namještenici u novom će sustavu moći ostvarivati do 30 posto dodatka za učinkovitost rada, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one sa najboljim rezultatima”, naveo je.

Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i nazadovanje u javnom sektoru, naglasio je.

Službenici koji će dobiti ocjenu zadovoljava neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći, dok će službenici s ocjenom “ne zadovoljava” dobivati otkaze.

Predloženim zakonom se jasno propisuju i dodaci na plaću i njihov obračun te se jasnije propisuje i osnovna plaća.

Kako bi se izbjeglo stihijsko uređenje plaća u javnom sektoru predlaže se i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća koje bi pratilo sustav plaća i predlagalo cjelovito unapređenje.

U Vijeću bi, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstva, bili uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.

Centralizirano zapošljavanje 

U Sabor je Vlada uputila i prijedlog Zakona o državnim službenicima kojim se uvodi centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi.

“Postupak prijema u državnoj upravi vodit će se putem IT platforme, i to od prijave na natječaj do prijema u državnu službu. Postupak prijema do intervjua vodit će tijelo zaduženo za službenički sustav, a intervjue će voditi tijelo koje zapošljava”, naveo je Malenica.

Rezultati provjere kompetencija vrijedili bi dvije godine, što znači, objasnio je, da se iste kompetencije neće morati ponovno provjeravati.

Takvo testiranje kandidata osigurat će objektivan, transparentan i brz postupak zapošljavanja u državnoj službi, smatra ministar.

U skladu s prijedlogom novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, u prijedlogu novog Zakona o državnim službenicima propisuje se novi sustav ocjenjivanja s kategorijama – izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.

“Svi službenici koji dobiju ocjenu ‘zadovoljava’ bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto, a ocjena ‘ne zadovoljava’ propisuje se razlogom za otkaz. Zaposlenici s tri najviše ocjene – izvrstan, naročito uspješan i uspješan – moći će ostvariti bodove prema Zakonu o plaćama, a ujedno će takve ocjene biti i temelj za promicanje. Na taj način – uspješnost u radu postaje temelj za napredovanje”, naglasio je Malenica.

Zapošljavanje stranih državljana

Novina je i da se, po uzoru na druge članice EU-a, propisuje mogućnost prijma u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na općim, administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.

U zakonu se propisuje i obveza potpisivanja izjave da se službenik ne nalazi u sukobu interesa.

“Ova dva Zakona, zajedno sa Zakonom o registru zaposlenih i Zakonom centraliziranom obračunu plaća predstavljaju reformski paket u području javne uprave koji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave”, ocijenio je Malenica.