Je li vrijeme da hrvatska vina uđu u svjetski Top 50? Uskoro ćemo saznati

iSTOCK

Hrvatska su vina su i inače jako zapažena na Decanterovim izborima, a sudeći prema rezultatima iz prijašnjih godina kao i stalnim ulaganjima u kvalitetu - vinograda i vinarija - prošlogodišnji dobri rezultati morali bi se u ponoviti

povezane vijesti

RIJEKA – Decanter World Wine Awards, 17. izdanje najznačajnijeg i najutjecajnijeg vinskog natjecanja na svijetu, zaključilo je s ocjenjivanjem. Točnije, učinilo je to 118 vinskih eksperata koji čine ovogodišnji Decanterov žiri. Kakvi su to autoriteti, pokazuje i podatak da 37 od njih ima titulu Masters of Wine, dok je devet Master Sommeliersa. Presuđivali su o bodovnoj sudbini 16.518 vina iz 56 država. Među Decanterovim sucima su i tri predstavnika Hrvatske – Mario Meštrović, Siniša Lasan i Saša Špiranec, no oni, kao ni suci iz ostalih zemalja izvan Velike Britanije, zbog koronavirusa ove godine nisu sudjelovali u ocjenjivanju. Inače, u »normalnim« godinama broj sudaca na Decanteru veći je od 200 tako da je ovogodišnja »desetkovana« ekipa imala posla preko svih osjetila jer broj uzoraka u odnosu na lani bio je tek neznatno manji.

Zapažena vina

Hrvatska su vina su i inače jako zapažena na Decanterovim izborima, a jedna od najvećih zvijezda novijeg doba je Marko Fakin iz Motovuna koji je u zadnje tri godine jednako toliko puta osvajao zlato, s tim da je lani njegova malvazija stigla do čak 96 bodova. Jednako fantastični rezultat postigla je i porečka vinarija Damjanić, s cuveom Clemente u kojem dominantni udio ima također malvazija. Hrvatski vinari lani su osvojili sedam zlata, od čega ih je čak šest otišlo u Istru i to pet za – malvaziju. Spomenemo li opet prijepore sa Slovenijom po pitanju terana, istaknimo da je lani Gran Teran obitelji Coronica osvojio također zlato, dok su 2016. i 2017. godine čak do platine stigli terani vinarija Veralda i Benvenuti. Usporedimo li lanjske slovenske nagrade za teran na Decanteru, kraški terani su se jedva provukli: Vinakrasovi Elite Izbrani Teran dobio je 84, Prestige Teran 85 bodova tako da su ostali bez ikakvih medalja.

Medaljama protiv predrasuda

Hrvatska je na lanjskom Decanteru dobila 170 priznanja što je oko 90 posto od poslanih uzoraka. Medalje je osvojilo 139 vina – brončanih 77, srebrnih 55 te zlatnih 7. K tome Decanter razbija i naše neobične predrasude. Dugo je godina malvaziji »oduzimano pravo građanstva« među najboljim vinima, graševini se to i dalje čini. S druge strane upravo je graševina u inozemstvu, pa tako i na Decanteru najnagrađivanije hrvatsko vino »s kontinenta«.

Decanater inače svoje rezultate predstavlja u svibnju, kad i jeste vrijeme u kojem se kupci – restorani i hotelske kuće kao i specijalizirane prodavaonice – odlučuju što kupiti da bi se dobro poslovalo. Ove je godine iznimno, zbog poznatih uzroka izazvanih pandemijom, izbor bio preseljen u 28 dana kolovoza dok radosne vijesti za hrvatske vinare očekujemo u utorak 22. rujna. Sudeći prema rezultatima iz prijašnjih godina kao i stalnim ulaganjima u kvalitetu – vinograda i vinarija – lanjski bi se rezultati morali u najmanju ruku ponoviti. Hoće li se dogoditi još neki bodovni iskorak? Jako je nezahvalno predviđati, ali da bi to u ovim ekstremno teškim vremenima za hrvatske vinare bio dodatni vjetar u leđa, ne treba dvojiti.

Bodovanje

Modalitet bodovanja ide najprije »na slijepo«, kušanjem svih pristiglih uzoraka vina da bio dobilo osnovni poredak. Maksimalni je broj bodova 100, a da ne bi došlo do odbacivanja, vino mora dobiti najmanje 83 boda. Od 86 do 89 bodova je bronca, srebro donosi 90 do 94 boda, dok je zlato 95 ili 96 bodova. Idući stupanj je novo kušanje zlatom nagrađenih. Najbolja od njih postaju platinastima.

Žlahtina PZ-a Vrbnik u očekivanju medalje

Drugu godinu za redom na Decanter su poslani i uzorci žlahtine. Lani je to učinila Sveta Lucija, žlahtina Antuna Katunara, vino čija je specifičnost da raste ne u Vrbniku nego na području Baške, na položajima u blizini znamenite crkvice sv. Lucija gdje je pronađena Bašćanska ploča. Iako je to vino dolazilo i do zlatnih medalja na Vinistri, na Decanteru je stiglo do 84 boda što je bilo nedovoljno za medalju.
Ove je godine na Decanter poslana Zlatna žlahtina PZ Vrbnik.

– Lanjska je godina bila dobra, iskusni smo, a da bismo mogli i dalje napredovati potrebno je izaći na najznačajniju svjetsku pozornicu što Decanterovo ocjenjivanje svakako jeste. K tome, lanjska je berba prva u kojoj je žlahtina nastala u našem novom podrumu tako da londonsko natjecanje najbolji puta kako bismo vidjeli gdje se realno nalazimo, istaknuo nam je Dominik Gršković, enolog PZ Vrbnik.

Sve »platine« idu na još jedno kušanje nakon čega najbolja vina dolaze do titule »best in show« i ljestvice Top 50 najboljih vina svijeta za tu godinu! Lani je neprikosnovena bila Francuska s 13 najboljih, slijedila ju je Španjolska s osam dok su treće mjesto podijelili Australija i Portugal s po šest. Na listi najboljih našla su se još i Italija, Velika Britanija, Novi Zeland, SAD te s po jednim vinom Gruzija, Grčka i Njemačka. Do sada ni jedno hrvatsko vino nije stiglo do te, najprestižnije kategorije. Je li došlo i to vrijeme?