Nema dogovora oko osnovice plaća u javnim službama, zbog čega 11 sindikata, nezadovoljnih jučerašnjom Vladinom ponudom, planiraju pokrenuti sindikalni spor s Vladom.

Ako se tijekom postupka mirenja sporazum ne postigne, nakon školskih praznika sindikati u zdravstvu, obrazovanju, kulturi i socijalnoj skrbi spremni su ući u štrajk.

Potvrdili su nam to iz sindikata nakon jučerašnjeg sastanka s Vladinim pregovaračima, na kojoj su na stol dobili ponudu rasta osnovice plaća za 3+2, odnosno povišicu plaće za ožujak s isplatom u travnju za tri posto te plaće za listopad s isplatom u studenome za dodatnih dva posto.

Vlada je uz to pristala povećati naknadu za noćni rad na 50 posto, ali ne i naknadu za topli obrok, kao novo materijalno pravo na kojem sindikati inzistiraju.

Iza leđa

Sindikati državnih službi, koji su sve do jučer tvrdili da svoje stavove usuglašavaju sa sindikatima javnih službi, pristali su jučer na rast plaća po modelu 3 plus 2, ocjenjujući da su povišicom od pet posto u ovim pregovorima »postigli svoj cilj«.

Za sindikate javnih službi to, međutim, nije povišica od pet posto, jer se prvi dio isplaćuje na proljeće, a drugi dio tek krajem godine, što prema njihovoj računici na godišnjoj razini u 2025. godini zaposlenima donosi realnu povišicu manju od tri posto.

Sindikati su u startu tražili povećanje osnovice za 10 posto, a prošli su tjedan svoju ponudu smanjili na 4+4 posto.

– Mi smo već spustili svoj zahtjev na ispod osam posto, a ova Vladina ponuda na godišnjoj razini znači povećanje od samo 2,7 posto. To će se podudariti s inflacijom u idućoj godini, što znači da za Vladu ni minimalno uvećanje cijene rada ne dolazi u obzir, komentira Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata »Preporod«.

Činjenicu da su državne službe pristale na Vladinu ponudu u sindikatima javnih službi doživjeli su kao svojevrsni dogovor iza njihovih leđa.

»Sve očitije je da su neki dogovori postojali ispod stola i ranije, a sad to samo treba isporučiti«, komentira Stipić.

Dok iz sindikata najavljuju da će do kraja tjedna od Vlade zatražiti otvaranje postupka mirenja, iz Vlade poručuju kako sindikati nemaju pretpostavke za štrajk.

– Upravo su oni potpisali Temeljni kolektivni ugovor u kojem jasno kaže, ako se ne usuglasimo oko iznosa povećanja osnovice do izglasavanja državnog proračuna, Vlada samostalno donosi odluku. Siguran sam da su predstavnici sindikata u javnim službama svjesni što su potpisali, poručio je jučer ministar rada Marin Piletić.

Prema čl. 53 TKU, naime, ako se povećanje osnovice ne dogovori sa sindikatima do donošenja državnog proračuna, Vlada samostalno donosi odluku o povećanju osnovice do 31. prosinca.

Pat-pozicija

Dok sindikati namjeravaju pokrenuti postupak mirenja, u Vladi im osporavaju to pravo.

Ipak, oduzimanje prava na mirenje bio bi – tvrde sindikalci – presedan u novijoj povijesti socijalnog dijaloga.

Pritom Vladi zamjeraju da je namjerno odugovlačila s pokretanjem kolektivnih pregovora upravo da bi sindikate dovela u ovakvu pat-poziciju.

– Postaje jasno zašto su pregovori kasnili mjesec i pol dana, i zašto se ovih nekoliko tjedana toliko odugovlačilo. Bilo im je važno donijeti proračun kako bi se mogli pozivati na TKU i osporiti nam naše pravo. Misle da mogu dovesti u pitanje štrajk, veli Stipić.

To je dokaz, dodaje, kako ove pregovore Vlada nije vodila u dobroj vjeri, već su se unaprijed dogovorili kako će sindikate javnih službi dovesti pred svršen čin.

Uvjeren je, međutim, da Vlada mora pokrenuti postupak mirenja, jer se osim o osnovici plaća pregovaralo i o drugim materijalnim pravima koja su također predmet socijalnog spora.

Riječ je o naknadi za topli obrok, na koju Vlada nikako ne pristaje.

Za sindikate, upravo je to točka preko koje nisu spremni olako prijeći.

– To da uopće ne žele govoriti o toplom obroku, nismo očekivali. Tu bi se sigurno već približili nekom dogovoru.

Mogu reći da je to kap koja je prelila čašu, komentira Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Sada slijedi postupak mirenja, koje će sindikati zatražiti do kraja tjedna. Tada se određuje miritelj i u roku od pet dana mora se održati mirenje.

Čitav postupak usporit će Božićni blagdani te činjenica da je do kraja godine ostalo tek osam radnih dana. Kad mirenje završi, sindikati će donijeti konačnu odluku o tome idu li u štrajk.

Najraniji termin u kojem bi mogli početi sa štrajkom jest početak drugog polugodišta, 7. siječnja, jer je 70.000 zaposlenih u školama sindikalna snaga bez koje se ne isplati pokretati sindikalne akcije.

Kolike su šanse da se dogovor oko povećanje osnovice postigne tijekom mirenja, najbolje govori podatak da se to dogodilo samo jednom, i to 2018. godine kad je u mirenju dogovoren rast osnovice u 2019. za 3+2 posto.