ZAGREB – Zbog inflacije i rasta cijena koji su u prošloj godini prešli dvoznamenkaste iznose, u Hrvatskoj danas velika većina građana jedva spaja kraj s krajem. Plaće su lani, doduše, rasle, ali ni izdaleka dovoljno da bi se radnicima osigurao koliko-toliko normalan život, tvrde u sindikatima. Poručuju da plaće u 2023. moraju nastaviti rasti, i to dinamikom koja će biti brža od rasta cijena i troškova života. Na tome će se inzistirati i u javnom i u privatnom sektoru, jer je povećanje plaća jedini mehanizam koji, tvrde, može pomoći hrvatskom društvu da se izbori s gospodarskom, demografskom i socijalnom krizom.

– U privatnom sektoru plaće su kroz kolektivne ugovore lani rasle između osam i 10 posto, a definitivno će morati rasti i ove godine, i to u svim resorima, jer bez toga nema odgovora na inflaciju i povećanje cijena i troškova života, upozorava Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Uz inflaciju koja je na godišnjoj razini prešla 10 posto, a cijene su rasle i daleko više od tog postotka, ovaj rast plaća bio je apsolutno nedovoljan.

Na nuli

– S tim rastom plaća mi smo na nuli. Ako se za ovu godinu procjenjuje minimalnih sedam do osam posto inflacije, definitivno će cilj svima nama biti minimalno povećanje plaća od 10 posto. To i opet ne bi značilo povećanje, nego kompenzaciju inflacije i pada vrijednosti novca, odnosno povećanih troškova života, kaže Novosel.

Unatoč povišicama medicinska sestra prima neto plaću od 639 eura, a srednjoškolski nastavnik na početku radnog vijeka plaću od 863 eura. Učitelj s visokom stručnom spremom i 20 godina staža mjesečno primi 1.084 eura, što otprilike odgovara prosječnoj plaći u državi. Čistačica ili domar na fakultetu primaju plaću od 4.170 kuna, što je ispod minimalne plaće.

– Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1.000 eura, što govori da imamo problem na razini države ako se usporedimo s drugim zemljama. Tek sada smo svjesni koliko su naša primanja niska, ne samo zato što su plaće niske, nego su i cijene u Hrvatskoj nesrazmjerno visoke, a sve to je posljedica dugoročno pogrešnih politika, kaže Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠH). Realno bi bilo, dodaje, da prosječna plaća u Hrvatskoj bude 1.500 i 1.800 eura, a do tog iznosa trebali bismo, smatra, doći u narednih tri do pet godina.

– Moramo galopirati u tom smjeru. Ne vjerujem da će plaće u toj mjeri narasti brzo, ali vjerujem da će pritisak radnika i kretanje tržišta dovesti do povećanja plaća svima. Javni sektor tu plaću je već trebao imati. S ovim cijenama koje danas imamo, mi već financiramo crno ispod nokata da bismo preživjeli, kaže Lovrić.

Socijalne razlike

Plaće su ove godine rasle 10 posto, ali inflacija je to, podsjećaju u sindikatima, već pojela. Nedopustivo je, kaže Lovrić, da ljudi koji rade imaju tako malene plaće da im treba socijalna pomoć.

Situacija u kojoj su u nekim sektorima, poput tekstilnog ili drvoprerađivačkog, plaće uglavnom na razini minimalne ili blizu minimalne plaće, neodrživa je, upozoravaju u sindikatima.

– Imate velike razlike u plaćama, od sektora gdje su plaće na razini minimalne, pa do onih gdje je prosjek 12.000 kuna. Ako uzmete prosječnu plaću u Zagrebu od 8.800 kuna, a na razini Hrvatske je to 7.600 kuna, danas 30 posto tog iznosa ode na hranu. Ako netko dobije minimalnu plaću od 4.200 kuna, računajte koliko njemu ode na hranu, ilustrira Novosel. Ako većina plaće ode na hranu i režije, pitanje je što ostaje za normalan život.

Primjeri drugih država koje su uvođenjem eura profitirale u pogledu plaća Hrvatskoj ne znače ništa, jer o nama ovisi hoćemo li iskoristiti bolju startnu poziciju ili nećemo.

– Rast plaća ne ovisi o valuti. Na razini eurozone Hrvatska je na predzadnjem mjestu po prosječnoj i minimalnoj plaći. Sindikati se s time ne mogu miriti, a ne bi smjela ni vlada, poručuje šef SSSH.

Najsporije u sektoru znanosti

U Nezavisnom sindikatu znanosti upozoravaju na to da su plaće u tom sektoru rasle dvostruko sporije od prosječne plaće u državi i trostruko manje od plaća u privredi.

– Ove godine ćemo se sigurno još boriti s visokom stopom rasta cijena i inflacijom od najmanje sedam posto. Plaće u Hrvatskoj morale bi rasti po višim stopama nego u ostalim zemljama eurozone kako bi se standardom približavali drugim zemljama, kaže Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti.