ZAGREB – Hrvatske banke iscrpile su sve mogućnosti i više ne mogu osporavati presudu koju je protiv njih u kolektivnoj potrošačkoj tužbi udruge Franak još 2013. godine donio tadašnji sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić, koji danas obnaša dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Njegova je presuda značila da je poslovanje banaka kod ugovaranja kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom bilo nezakonito, nakon nekoliko tužbi banka 2018. godine ta je presuda u potpunosti potvrđena na višim sudovima u Hrvatskoj. »Natjerala« je ta presuda i Vladu Zorana Milanovića da pred kraj mandata donese zakon o konverziji kredita u švicarcima.

Detaljna opravdanja

Kad su iscrpili sve mogućnosti na domaćim sudovima, odnosno kad su izgubili sporove i pred Vrhovnim i ustavnim sudom, banke su se okrenule Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) i tvrdile su da nisu imale pošteno suđenje u predmetima u kojima su bili tuženici, a u kojima su domaći sudovi odlučivali u sporu radi zaštite kolektivnih interesa i prava korisnika kredita koji su kredite podigli u švicarskim francima.

Sada su banke izgubile i tu posljednju bitku, a ESLJP je, priopćio je Ured zastupnika Vlade pred tim sudom, zaključio da su tužbe banaka zbog povrede prava na pošteno suđenje pred domaćim sudovima neosnovane.

Nije ESLJP prihvatio njihovu tvrdnju da su im povrijeđena prava na pošteno suđenje između ostalog jer je Vrhovni sud odbio postupiti po njihovoj reviziji i uputiti prethodno pitanje Sudu Europske unije u Luksemburgu o primjeni prava EU-a. ESLJP je utvrdio kako je Vrhovni sud dao detaljna i razumna opravdanja za svoju odluku da se ne obrati Sudu Europske unije u Luksemburgu s prethodnim pitanjem, te da je to dovoljno da bi se zadovoljila prava i standardi iz Konvencije.

– U pogledu prigovora banaka da im tijekom domaćeg postupka nije bilo poštovano pravo na jednakost stranaka u postupku, konkretno, da nisu saslušani djelatnici banke koji su bili predloženi kao svjedoci u postupku, Europski sud je utvrdio kako je isti također neosnovan. Naime, iz odluka nadležnih domaćih sudova, prije svega Vrhovnog i Ustavnog suda RH, vidljivo je da su sudovi razmotrili sve prigovore stranaka i o njima dali detaljne i obrazložene odluke. Prijedlog da se saslušaju djelatnici banke kao svjedoci odbijen je uz obrazloženje da bi njihova svjedočenja bila irelevantna, s obzirom na to da je u spisu predmeta postojala pisana dokumentacija koja se upravo odnosila na okolnost na koju je predloženo svjedočenje tih svjedoka, te da njihova svjedočenja ne bi donijela ništa novo u postupku, navodi se u priopćenju Ureda zastupnika.

Konačna potvrda

Time je desetogodišnji kolektivni spor potrošača protiv banaka konačno zatvoren, u smislu da banke više ne mogu osporavati presudu, a na pitanje je li zadovoljan što je njegova presuda koja je bila jedinstvena i u europskim okvirima dobila i konačnu potvrdu, sudac Dobronić nam je kazao da je dobro da je sve konačno završeno, da se presuda više ne može osporavati i da je u tom smislu zadovoljan, ali da se trenutno bavi stvarima koje se tiču organizacije domaćeg pravosuđa.

Na primjedbu da je ova presuda ESLJP-a potvrdila odluke i rad nekoliko sudova u Hrvatskoj, te da često s tog suda stižu odluke koje ne idu u prilog domaćem pravosuđu, Dobronić odgovara da je i ta odluka dokaz da hrvatsko pravosuđe može dobro raditi i da se uz malo truda svih mogu postići još bolji rezultati.

Odluka ESLJP-a za udrugu Franak nije iznenađujuća, ali Goran Aleksić iz te udruge ističe da je dobro da je konačno stavljena točka na »i« te da su banke dobile jasnu poruku da više nemaju gdje osporavati tu odluku.

– Ova je odluka zapravo puno važnija za državu nego za potrošače, jer su banke tužile državu, a za potrošače priča još uvijek nije završena. Još uvijek čekamo odluku Vrhovnog suda koja nam je najavljena do kraja godine, u tome imaju li i oni koji su obavili konverziju kredita po Zakonu o konverziji pravo na restituciju, jer su oni konverzijom zapravo dobili obeštećenje samo za glavnicu, ali ne i kamate, napominje Aleksić.

Kaže da je od 55 tisuća ljudi koji su konvertirali kredite po zakonu što ga je donijela Milanovićeva Vlada, njih 20 tisuća već podnijelo zahtjeve za isplatom obeštećenja i da su njihove tužbe u mirovanju. Oko 35 tisuća ljudi nije se još odlučilo potražiti na sudu obeštećenje koje im, napominje Aleksić, pripada, iako su proveli konverziju jer čekaju odluku Vrhovnog suda.