U zadnjih nekoliko tjedana, otkako je Vlada najavila uvođenje poreza na nekretnine, agencije za nekretnine bilježe porast upita građana koji imaju prazne stanove koje su koristili za kratkoročni najam ili im služe kao zaštita od inflacije, doznajemo od agenta za nekretnine i vlasnika agencije Imperium Immobiliare Filipa Brkana.

Kako je model oporezivanja nekretnina prvenstveno osmišljen kako bi stavio veći broj praznih stanova na tržište, kaže Brkan, mogu reći da je već sama najava uspjela u tome.

Agencije za nekretnine pozdravljaju uvođenje poreza na nekretnine, no javnost je po pitanju njegovog uvođenja još uvijek podijeljena, kao i relevantni ekonomski analitičari. Protivnici uvođenja tog poreza kao najvažniji argument ističu da nam ne treba novo porezno opterećenje, odnosno da se protive uvođenju bilo kakvog novog poreza.

Tako ekonomski analitičar Petar Vušković navodi da je porez na nekretnine nepotreban jer su porezni prihodi u 2023. rasli za 40 posto u odnosu na dvije godine ranije te da ga treba koristiti kao »posljednje financijsko utočište« uslijed većih budžetskih anomalija, ili kao kompenzaciju za smanjeni PDV.

Pitanje legitimiteta

– Građani su porez na nekretninu već platili i to oporezivanjem rada odnosno svojih dohodaka iz kojih su kupili nekretninu. Zatim drugi put porezom na promet nekretninama, treći put komunalnim doprinosima kojima se mjesečno opterećuje njihov dohodak. Nekretnine su višestruko porezom već bile opterećene, navodi Vušković razloge protivljenja uvođenja poreza na nekretnine i dodaje da taj porez umanjuje vrijednost štednje u nekretninama. Također ističe da Vlada nije jasno objasnila iz kojih razloga se uvodi porez na nekretnine, stoga ovaj porez, kaže, nema legitimitet javnosti.

Protiv poreza na nekretnine je i ekonomski analitičar Andrej Grubišić koji državu smatra glavnim krivcem za nered na tržištu nekretnina i to zbog APN-a koji je »dolio ulje na vatru i podignuo cijene«. Stoga državi predlaže da umjesto novog poreza pojeftini građevinske dozvole i stavi u funkciju zemljište koje je u državnom ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Ekonomski analitičar Neven Vidaković rekao je kako smatra da ne postoje ekonomski razlozi za uvođenje poreza na nekretnine.

– Ovaj porez je poruka svima – nemojte štedjeti, nemojte imati, nemojte se truditi. I to je ono što je loše. Zato je onaj koji je radio, platio porez, platio PDV i porez na dohodak sad kažnjen, jer uštedio je da ima nešto, rekao je Vidaković dodavši da je evidentno da se tim porezom ne želi napuniti proračun, nego restrukturirati ekonomija.

Damir Novotny kaže pak da je porez na nekretnine najstariji porezni oblik uveden prije nekoliko stotina godina koji se nekada zvao porez na dimnjak i to je porez kojim se financira lokalna samouprava.

– On nema ulogu u tržištu nekretnina, to je komunikacijska pogreška, rekao je Novotny. No, najave da bi se taj porez plaćao samo na prazne stanove Novotny smatra hibridom koji nigdje ne postoji i da se radi o eksperimentu karakterističnom za područje bivše Jugoslavije.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu u potpunosti podržava uvođenje poreza na nekretnine. Podsjeća da je u zadnjih deset godina ukupan broj novoizgrađenih stanova uspio zadovoljiti tek polovinu potražnje za stanovima koji ne služe u stambene svrhe, odnosno koji su prazni ili se koriste za kratkoročni najam.

Nova politika

– Taj problem izazvan je upravo neadekvatnom poreznom politikom, a može se riješiti takvom poreznom politikom koja će poslati poruku da stan služi isključivo za stanovanje te da kratkoročni turistički najam ne može biti porezno najmanje opterećena djelatnost u ovoj zemlji te da svi koji žele štediti na način da kupuju stan i drže ga praznim, a kad ga prodaju ne plaćaju nikakv porez na kapitalnu dobit, da to nisu ponašanja koja su za naše društvo prihvatljiva, rekla je Vizek.

Među onima koji podržavaju uvođenje poreza na nekretnine je i bivši ministar financija Slavko Linić koji ga je pokušao uvesti još u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Tada je poručio vlasnicima nekretnina – oslobodite se nekretnina s kojima ne znate što biste radili, inače će vas one dodatno opteretiti!

– Oni koji su štedjeli u nekretninama, dakle nisu ulagali u banke, u kapital, u dionice i ulagali su u nekretnine. To je velik broj bogatih građana koji ne participiraju dovoljno u snošenju socijalnih potreba građana Hrvatske. Zato ih treba oporezivati, kategoričan je Linić.

A još prije Linića, mogućnost uvođenja poreza na nekretnine najavio je Ljubo Jurčić, tada ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana. Danas kaže da porez na nekretnine treba prilagoditi hrvatskoj situaciji jer se u Hrvatskoj nema gdje ulagati pa građani ulažu u nekretnine zbog čega imamo velik broj praznih stanova.

Porezna uprava objavila cjenovne blokove po gradovima

Istodobno s najavama uvođenja poreza na nekretnine, Porezna je uprava preko sustava eNekretnine objavila tzv. cjenovne blokove, na temelju kojih se radi procjena vrijednosti nekretnina s obzirom na lokaciju nekretnine. Uvedena je i evidencija ima li zgrada lift te kojeg je energetskog razreda, a sve u cilju preciznijeg određivanja vrijednosti nekretnine. Uvid u cjenovne blokove moguć je samo agentima, arhitektima i procjeniteljima nekretnina, a objavu cjenovnih blokova analitičari smatraju pripremom uvođenja poreza na nekretnine.

– Ovi blokovi su i ranije postojali unutar katastarskih općina, ali su sada segmentirani prema medijalnoj vrijednosti na datum 1. siječnja 2024. Radi li se o pukoj slučajnosti ili o eventualnoj najmjeri pravednijeg oporezivanja, to ćemo tek vidjeti, kaže vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare Filip Brkan i dodaje da je uvođenje cjenovnih blokova druga faza pripreme uvođenja poreza, dok bi prva faza bila izjednačavanje dugoročnog i kratkoročnog najma.

Podsjeća da je porez na dugoročni najam dosad bio oko 10 posto (ovisno o prirezima), a sada imamo najavu da će iznositi 10 eura po kvadratnom metru, što je, gledano objektivno, također oko 10 posto. Dakle, dolazi do izjednačavanja, što je struka već dugo zagovarala, navodi Brkan.

– Problematično je to što će imućna osoba za stan od 150 kvadratnih metara u strogom centru grada plaćati možda 1.500 eura poreza godišnje, dok će isti iznos plaćati i stariji umirovljenik u Sesvetama. Najamnina za stan od 150 kvadratnih metara u novom kompleksu u Zagrebu iznosi oko 3.000 eura mjesečno, dok bi u Sesvetama takav stan bio oko 1.200 eura. Stoga smatram da bi uvođenje poreza u skladu s cjenovnim blokovima donijelo daleko pravedniji sustav oporezivanja, zaključuje Brkan.