Za ovu godinu će se tek vidjeti, no lanjska je po mnogočemu bila rekordna. Turistička 2024. je, naime, prema novim podacima Eurostata postavila novi rekord u turističkom prometu u apartmanima koji se bukiraju putem takozvanih OTA platformi, odnosno servisa poput Booking.coma ili Airbnb-a. Naime, u 2024. godini turisti su proveli 854,1 milijun noćenja u kratkoročnom smještaju u EU-u rezerviranom putem Airbnb-a, Bookinga, Expedia Grupe ili TripAdvisora, čime je postavljen novi rekord. To predstavlja povećanje od čak 18,8 posto u usporedbi s 2023. kada su turisti u apartmanima bukiranima preko platformi proveli 719 milijuna noćenja.

Najam apartmana

Dakle, bez obzira na restrikcije, privatni smještaj u Europskoj uniji, i to samo onaj dio koji su evidentirale platforme, rapidno raste, skoro 20 posto u godinu dana, što je itekako znakovito.

Ako se gleda po regijama, prvo mjesto u Europi lani po pitanju najma apartmana i kuća preko platformi u samoj špici sezone, odnosno trećem kvartalu, »osvojila« je jadranska Hrvatska.

U jadranskoj Hrvatskoj je tako u trećem kvartalu preko platformi bukirano 25,2 milijuna noćenja ili 6 posto više nego godinu ranije. Na drugom je mjestu Andaluzija s oko 17,2 milijuna noćenja, no iako se radi o manjim brojkama, Španjolci su imali daleko veće povećanje od gotovo 25 posto. Treće mjesto u špici sezone je s oko 15,6 milijuna noćenja dostiglo područje Provansa – Alpe – Azurna obala s najvećim rastom među ovom trojkom od 26,2 posto.

Ipak, ako se gleda po zemljama, a ne po regijama, daleko najviše noćenja je u privatnom smještaju lani putem platformi bukirano u Francuskoj, preko 190 milijuna. Slijede Španjolska sa 169 milijuna i Italija sa 124 milijuna. Njemačka je na četvrtom mjestu s oko 59 milijuna, dok je Grčka zauzela peto mjesto s oko 45 milijuna noćenja. Na šestom mjestu slijedi Hrvatska s oko 37,7 milijuna noćenja u privatnom smještaju koja su lani bukirana preko platformi. U prvom kvartalu je u Hrvatskoj bukirano oko 800.000 noćenja, u drugom oko 8,8 milijuna, u trećem 26 milijuna noćenja, a u četvrtom oko 2 milijuna.

Zanimljivo je kako je u Hrvatskoj najveći rast zabilježen u prvom kvartalu, dakle od siječnja do ožujka, i to od oko 27 posto. Doduše, u odnosu na špicu sezone, i dalje se radi o vrlo malim brojkama. I četvrti kvartal je imao značajan rast od oko 20 posto, a riječ je dakle o periodu od listopada do kraja godine. Petnaestak posto je bio rast u drugom kvartalu, u proljetnim mjesecima, dok je od srpnja do rujna, Hrvatska u privatnom smještaju koji je bukiran preko platformi imala najmanji rast od 6 posto.

Navala gostiju

Hrvatski privatni smještaj je po niskoj stopi rasta u špici sezone specifičan u odnosu na druge europske zemlje. Naime, uz Austriju i Island, Hrvatska je jedina imala jednoznamenkasti rast prometa u privatnom smještaju u trećem kvartalu. U Španjolskoj su u špici, kada je općenito navala gostiju i njihova koncentracija daleko najveća, imali čak 20 posto više noćenja u privatnom smještaju nego godinu ranije. I zemlja koja je ukupno imala najviše noćenja u privatnom smještaju, Francuska, imala je u trećem kvartalu izniman rast od čak 23 posto. U Njemačkoj je taj rast bio čak 26 posto, Italiji 16 posto, a u Grčkoj 14 posto.

Zanimljiva je i usporedba prometa koji se u Europi i Hrvatskoj ostvari u privatnom smještaju, hotelima i kampovima. Prema podacima Eurostata, lani je u Europi gotovo dvije trećine noćenja ostvareno u hotelima. Naime, službena statistika kaže kako je na razini EU-a čak 63 posto svih turističkih noćenja ostvareno u hotelskim kapacitetima. Na privatni smještaj na razini EU-a otpada ipak daleko manji promet od oko 24 posto, a na kampove najmanje, nekih 13 posto. U Hrvatskoj je, pak, lani, ako se gledaju podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ), najviše noćenja ostvareno u privatnom smještaju, i to oko 37 posto, dok na hotele otpada 23 posto, a kampove 19 posto noćenja. S time da podaci nisu potpuno usporedivi jer HTZ navodi i kategoriju nekomercijalnog smještaja, odnosno vikendica na koje je lani u Hrvatskoj ponovo otpalo oko 10 posto prijavljenih noćenja, no njih se ne može računati kao klasičan turistički promet. Sve u svemu, Hrvatska ima u prosjeku veći udio privatnog smještaja u ukupnom prometu nego što je prosjek EU-a, međutim, ako u ostalim zemljama rast prometa u apartmanima i kućama za odmor nastavi rasti ovakvim dvoznamenkastim stopama, za očekivati je da će se i u Europi ta prednost hotela ipak donekle istopiti. Zanimljivo je i kako se u najjačim mediteranskim turističkim velesilama, unatoč činjenici da je većina posegnula za značajnim restrikcijama oko iznajmljivanja, pa su u nekim destinacijama poput Barcelone potpuno zabranili ovakav najam stanova, bilježi dvoznamenkasti rast, i to ne samo u špici, nego tijekom čitave godine.

Potražnja za nekretninama

Valja dodati još jedan, na prvu suhoparan statistički podatak Eurostata koji je, naime, ovih dana objavio i kako su cijene kuća i stanova u zadnjem kvartalu prošle godine u EU-u porasle za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Sigurno je na to utjecala inflacija, ali ni potražnja za nekretninama očito ne pada.