Trošak prosječne obitelji u poslovima s državnom administracijom koji uključuje različite pristojbe, ali i izgubljeno vrijeme, pa tako i dnevnicu ili satnicu, prošle se godine procjenjivao na više od šest tisuća i sto eura, odnosno gotovo jednu polugodišnju prosječnu zaradu.

Pokazala je to analiza Ministarstva uprave i pravosuđa u koju su uključeni »odlasci na šaltere, trošak dokumentacije kao i parafiskalne naknade, odnosno opterećenost u cijelom životnom vijeku jedne prosječne obitelji od trenutka sklapanja braka do smrti, uzimajući u obzir zakonski rok važenja određenih usluga«.

U to nisu uključeni administrativni poslovi koje građani imaju s lokalnom samoupravom. S obzirom na to da zbog pandemije građani nisu morali vaditi nove dokumente taj je trošak lani i bio nešto manji nego 2019. godine za koju je analiza pokazala administrativni teret od šest tisuća i 300 eura.

Akcijski plan

Vlada najavljuje da će do kraja 2025. godine za 20 posto smanjiti i trošak i izgubljeno vrijeme, a kako planira rasteretiti građane najavila je u svom akcijskom planu obavljenom na e-savjetovanju.

Obvezu administrativnog rasterećenja građana Vlada je preuzela u nacionalnom planu oporavka i otpornosti i o tome ovisi koliko će novca država povući iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Nije to prvi put da se najavljuju takvi potezi, već su polako u zaborav pale i »administrativna giljotina« i »hitrorez«, kao i silna ulaganja koja je država pritom najavljivala kako bi provela informatizaciju i digitalizaciju i kako bi u konačnici državna uprava dijelila dokumente koje sama ima umjesto da ih građani svaki put iznova vade na jednom i predaju na drugom šalteru.

Veliku promjenu trebao je donijeti OIB, njegova je zadaća bila olakšati život građanima, ali i kontrolu državi, posebice kad su financije i imovina u pitanju, ali malo se toga dosad dogodilo, a svaki put je objašnjenje bilo da Hrvatska nema dovoljno dobre registre ni imovne ni stanovništva da bi sve ono što je OIB trebao donijeti zaživjelo.

U novom pokušaju ključna je digitalizacija i bolje povezivanje javnih tijela, no tu bi opet problem mogao postati to što su brojne baze podataka o građanima nesređene i još su daleko od toga da postoje u digitalnom obliku u koji se može imati puno povjerenje.

Jedan od temelja Vladinog akcijskog plana je načelo »samo jednom«, a svodi se na to da sustav državne uprave međusobno razmjenjuje podatke i dokumente i ponovo ih koristi nakon što su ih građani jednom dostavili.

– Građani često moraju pružiti iste informacije više puta u interakciji s javnom upravom, no od 2023. godine načelo »samo jednom« mora omogućiti javnim upravama u Europi da na transparentan i siguran način ponovo koriste ili dijele podatke i dokumente koje su građani već dostavili, a to će omogućiti manje administrativno opterećenje, veću učinkovitost u radu tijela javne uprave, zaštitu osobnih podataka, prekograničnu komunikaciju, odnosno pridonijeti provedbi Uredbi o jedinstvenom digitalnom pristupniku koja promiče mrežni pristup svemu onome što građanima i tvrtkama treba kako bi se aktivirali u zemljama EU-a, objašnjava Ministarstvo u akcijskom planu.

Prvi koraci

Iz tog plana nije jasno kad će to načelo doista vrijediti u Hrvatskoj, odnosno kad je krajnji rok za to da se građani na njega mogu pozvati ako ih državna uprava zatraži da ponovo dostave iste podatke ili dokumente.

U novom pokušaju ključna je digitalizacija i bolje povezivanje javnih tijela, no tu bi opet problem mogao postati to što su brojne baze podataka o građanima nesređene i još su daleko od toga da postoje u digitalnom obliku u koji se može imati puno povjerenje.

Jedan od temelja Vladinog akcijskog plana je načelo »samo jedanom«, a svodi se na to da sustav državne uprave međusobno razmjenjuje podatke i dokumente i ponovo ih koristi nakon što su ih građani jednom dostavili.

No, zato plan otkriva da je cilj u ovoj godini poduzeti korake kako bi se u akciji administrativnog rasterećenja građana uključile i lokalne vlasti.

Ministarstvo navodi da su do sada u administrativno rasterećenje građana bila uključena središnja tijela javne uprave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Središnji registar osiguranika te Grad Zagreb.

Kako bi se poboljšao rad administracije, tijela javne vlasti bit će dužna razviti proces zaprimanja prijedloga građana za poboljšanje sustava.

Imat će obvezu odgovaranja na te prijedloge, a prijedloge će morati zaprimati svi zaposlenici, posebice oni na šalterima.

Načelo »samo jednom«

Građani često moraju dostavljati iste dokumente javnoj upravi, no od 2023. načelo »samo jedanom« mora omogućiti javnim upravama u Europi da ponovo koriste dokumente koje su građani već dostavili. Ne zna se kad će to vrijediti i za Hrvatsku