U raspravi o vjerodostojnosti potpisa referendumskim inicijativama, u srijedu, u Saboru, dio zastupnika navodio je kako je cijeli postupak provjere potpisa kontaminiran i netransparentan ističući kako treba poštovati volju naroda i raspisati referendume, dok su ostali navodili primjere falsifikata i sporne metode prikupljanja potpisa poručivši kako za to nisu stvoreni uvjeti.

Robert Podolonjak (Most) kazao je kako je očito da je za vladajuću elitu »samo mrtav referendum dobar referendum«. Kaže da nikada dosad Sabor nije odbio raspisati referendum a da prethodno nije zatražio da Ustavni sud utvrdi da nisu utvrđene formalne pretpostavke za referendum.

»Netransparentan i mračan proces provjere potpisa rađen je s ciljem da ne smije biti dovoljno potpisa«, ustvrdio je Podolnjak.

Na tom tragu je i Branimir Bunjac (Živi zid) koji naglašava da je cijeli postupak kontaminiran, netransparentan, te da je ministar uprave Lovro Kuščević po nalogu premijera Andreja Plenkovića unaprijed odlučio da referendumi neće biti održani.

Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) upozorio je da zakonom nije jasno propisano koja ustanova provjerava potpise što otvara prostor manipulacijama. »Može li provedba referendumske narodne volje ovisiti o grafološkim i dioptrijskim sposobnostima 14 činovnika iz različitih ministarstava?«, upitao je zastupnike Hasanbegović. Pita i zašto su uništene kontrolne liste prije rasprave u Saboru.

Nije bilo grafološkog vještačenja potpisa, odgovorio mu je ministar Kuščević navodeći podatke kako je provjerom u samo jednoj inicijativi utvrđeno 8 tisuća duplih potpisa, 2.595 nepostojećih OIB-a, 428 potpisanih maloljetnika, 150 potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, 240 potpisa mrtvih osoba, 33.544 neispravnih potpisa zbog netočnih podataka.

Hrvoje Zekonović poručio je ministru Kuščeviću da brani neobranjivo i da se čudi što brani dokument za koji su katolička crkva i narod rekli da ne valja, misleći pritom na Istanbulsku konvenciju.

Branko Bačić (Klub HDZ-a) pojasnivši cijelu proceduru naglasio je da se nisu stekli uvjeti za raspisivanje referenduma. »Interesantno je da nitko od 130 tisuća nevažećih potpisnika nije rekao da je ministar Kuščević njih protuzakonito skinuo s popisa, a pozvani su bili svi i još uvijek postoji mogućnost da se to provjeri«, kazao je Bačić.

Milorad Batinić u ime Kluba HNS-a također podržava zaključak da nisu stvoreni uvjeti za referendume i drži da je kod provjere potpisa trebalo biti još rigorozniji naglasivši potrebu donošenja novog zakona o referendumu.

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) kaže bilo je grešaka u inicijativama, ali ne na kraju tijekom brojanja nego na početku, kako su se skupljali potpisi »šireći mržnju prema manjinskim narodima, obmanjivanjem ljudi i prodavanjem magle«.

»Više se skupljalo ispred ulaza u crkvu vukući ljude za rukav govoreći potpišite protiv Pupovca i baš mi je žao što nisu skupili milijun potpisa pa da se održi referendum protiv Pupovca«, ustvrdio je ironično te prozvao navodne « velike kršćane, katolike i hrvatske suvereniste koje ugrožavaju pederi, Srbi i drugi«.

»Služili su se najnedopuštenijim sredstvima da skupe potpise a onda se jedan profesor poziva na volju naroda. Svaka hulja se danas može pozivati na volju naroda«, dodao je Pupovac misleći na profesora Roberta Podolnjaka.

Zastupnik Nikola Grmoja (Most) zahtijevao je reakciju predsjedavajućeg Milijana Brkića na Pupovčevu izjavu u kojoj je Podolnjaka nazvao huljom nakon čega je zbog dobacivanja udaljen sa sjednice.

Ako išta izaziva sumnju onda su to falsificirani potpisi, odnosno oni koji su te falsifikate napravili, kazala je Vesna Pusić (Glas). »Ako ima tisuće takvih potpisa onda je to netko svjesno radio, a to mogu biti jedino sakupljači potpisa«, rekla je.

Peđa Grbin ( Klub SDP-a) naglasio je da su referendumske inicijative išle prema ograničavanju prava žena i manjina i da zato SDP to ne može podržati. »U demokratskom društvu naš bi zadatak bio kako njihova prava povećati«, istaknuo je Grbin dodavši kako postoje grupe »desnog, vrlo konzervativnog i klerikalnog političkog spektra koje si uzimaju pravo tvrditi da govore u ime naroda«.

Na kraju sjednice zastupnici su podržali prijedlog da se 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva i da se taj dan u kalendaru blagdana upiše kao spomendan. Inicijativa je došla od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u Kosinju, 1483. godine, tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga Misal po zakonu Rimskog dvora.