Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim o porezu na dohodak, o doprinosima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi te onog o porezu na dodanu vrijednost, o čemu je detaljno bilo riječi u ponedjeljak na konferenciji za medije na kojoj je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio prijedlog novog kruga porezne reforme.

Najveći naglasak je stavljen na unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina, pri čemu je cilj umanjiti neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma povećanjem ponude, te potaknuti ugovaranje dugoročnog najma.

Porez na nekretnine

Stoga je predloženo uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor, koji bi se od 1. siječnja iduće godine plaćao u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru. Lokalne jedinice će same moći odlučiti o iznosu unutar definiranog raspona, oporezivat će se stambene nekretnine, a porezni obveznik će biti svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba.

Oslobođenje od plaćanja će se odnositi na nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili stanovanju najmoprimca, najmanje deset mjeseci godišnje.

Također, porez se neće plaćati na nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, kao i za nekretnine za koje se može utvrditi da je onemogućena njihova stambena namjena.

Jedinice lokalne samouprave će biti dužne uvesti porez na nekretnine, no moći će, sukladno utvrđenim kriterijima, od obaveze plaćanja poreza osloboditi socijalno ugrožene građane. Također, općina ili grad će moći propisivati visinu poreza “zonski”, to jest ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi.

Za pretpostaviti je, navodi se u nacrtu izmjena i dopuna Zakona o lokalnim porezima, da će temeljem izmjena doći do povećanja poreznih prihoda od naplate poreza na nekretnine, pri čemu do pozitivnog učinka na rast prihoda vodi i preciziranje predmeta oporezivanja, u vidu i postojanja više od 600.000 praznih stambenih jedinica koje sada nisu na tržištu nekretnina, a tu su i očekivani prihodi od stranih vlasnika nekretnina.

“Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su prema procjenama trenutno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 metara kvadratnih i iznosa poreza od minimalno 0,60 eura po kvadratu, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura”, navedeno je.

Podizanje paušala za krevete ovisno o indeksu turističke razvijenosti

S obzirom da ne služe za stalno stanovanje ili dugoročni najam, porez na nekretnine će se odnositi i na one stambene jedinice koje služe za kratkoročni, turistički najam.

Osim toga, u sklopu izmjena Zakona o porezu na dohodak, a s ciljem ujednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma, predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o visini paušalnog poreza u propisanim granicama.

On će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu. Pritom, naveo je ministar financija u ponedjeljak, donji prag za utvrđivanje iznosa poreza za kratkoročni najam kod najrazvijenijih jedinica raste za 653 posto, u drugoj skupini za 402 posto, trećoj za 51 posto, dok u četvrtoj ostaje praktički isti, dakle 20 eura.

Naime, porezno opterećenje dohotka ostvarenog od dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova dva posto, što posljedično dovodi do veće usmjerenosti u pružanje usluga iznajmljivanja putnicima i turistima, napominju iz Ministarstva.

Navode i da, iako je trenutno utvrđena granica visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici od 19,91 do 199,08 eura, prema dostupnim podacima samo se u šest posto odluka jedinica lokalne samouprave primjenjuje najviše propisana visina paušalnog poreza po krevetu. S druge strane, u 80 posto odluka jedinica lokalne samouprave propisane su niže visine paušalnog poreza po krevetu, od čega se u 34 posto jedinica primjenjuje najniže propisana visina poreza od 19,91 eura.

S obzirom da će visina paušalnog poreza ovisiti o odlukama koje donesu njihova predstavnička tijela i o kategoriji u koju će pripasti pojedina jedinica lokalne samouprave s obzirom na njezin indeks turističke razvijenosti, ne može se procijeniti učinak na proračune lokalnih jedinica, piše u zakonskom prijedlogu.

Smanjenje maksimalnih visina niže i više stope poreza na dohodak

U segmentu poreza na dohodak, predloženo je i smanjenje maksimalnih visina niže i više stope s ciljem daljnjeg rasterećenja dohotka.

Tako, općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto.

Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Naime, Grad Zagreb trenutno nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine, pak, nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika raspon je od 15 do 23 odnosno od 25 do 34,5 posto.

S ciljem poticanja konkurentnosti visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada odnosno kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za poslodavce da zadrže stručnu radnu snagu u Hrvatskoj te da se nastavi daljnji trend rasta plaća, predloženo je I povećanje iznosa godišnje porezne osnovice za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 4.200 na 5.000 eura.

Smanjenje prihoda proračuna lokalnih jedinica za oko 223,9 milijuna eura

Također, kako je već i ranije najavljeno, od 1. siječnja raste osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, pri čemu se podižu i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost, pa tako primjerice za prvo dijete raste s 280 na 300 eura, za drugo s 392 na 420 eura (,,,) a za stopostotnu invalidnost s 560 na 600 eura.

Povećavaju se i iznosi određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka, pa bi se tako primjerice iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećao s 1.400 na 1.500 eura, iznos naknade za odvojeni život od obitelji s 280 na 300 eura mjesečno, a iznos novčane nagrade za radne rezultate s 1.120 na 1.200 eura godišnje, stoji u zakonskom prijedlogu.

Kako su naveli iz Ministarstva, s obzirom na predložene promjene u vezi povećanja osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove, podizanja praga za primjenu više porezne stope i promjenu raspona poreznih stopa to jest smanjenje stopa poreza na dohodak, procjenjuje se da će financijski učinak na proračune odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak iznositi oko 223,9 milijuna eura.

Poticat će se i povratak hrvatskih državljana, pa tako oni koji su u inozemstvu minimalno neprekidno boravili dvije godine, u slučaju povratka pet godina će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Također, ove porezne olakšice se odnose i na državljane koji su potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država.

“Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Hrvatskoj, što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike”, navodi se u nacrtu zakonskih izmjena.

Poslodavcima rastu troškovi plaća zbog ukidanja oslobođenja za plaćanje zdravstvenog za mlađe od 30 godina

Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života.

To pravo od 1. siječnja neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to oslobođenje.

Primorac je u ponedjeljak istaknuo da su propušteni prihodi zbog oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani iznosili 385 milijuna eura, pa se na ovaj način želi i doprinijeti održivosti sustava zdravstvenog osiguranja.

Kako se navodi u zakonskom prijedlogu, ukidanje oslobođenja neće imati utjecaja na iznos neto plaće radnika, no povećat će se trošak poslodavca, ovisno o iznosu bruto plaće.

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 1.781 euro, a u slučaju tog iznosa od 2025. mjesečni trošak poslodavca će se ukidanjem oslobođenja povećati za 293,87 eura, izračun je Ministarstva financija.

U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40 na 50.000 eura, pri čemu će se broj obveznika koji moraju biti u tom sustavu smanjiti za oko 7.500.