ZAGREB – Deseci tisuća tužbi građana koji su podizali kredite u »švicarcima« protiv banaka za nadoknadu štete i moguće tužbe banaka pred institucijama Europske unije, izgledne su opcije raspleta slučaja Franak nakon što je Ustavni sud u srijedu odbio tužbu sedam banaka i time u potpunosti potvrdio presudu suca Radovana Dobronića. O eventualnoj nagodbi banaka i njihovih klijenata koji su kolektivnom tužbom ishodili konačnu odluku da su ništetne i odredbe o promjenjivim kamatama i valutnoj klauzuli zasad nitko ne govori, sve da su u nekoj od domaćih banka spremni i ponuditi takvo nešto građanima koji su podigli kredite u »švicarcima«.

Na tužbe protiv banaka, osim udruge Franak, poziva i predsjednik Republike Zoran Milanović koji je kazao da odluka Ustavnog suda znači da ljudi mogu tužiti banke.

– Zapravo ne tužiti banke, nego tražiti i dobiti svoj novac natrag, poručio je Milanović, dodajući da je ta odluka Ustavnog suda posljedica devetogodišnje sudske bitke koju je vodila udruga Franak. S time, napomenuo je predsjednik, on nema ništa, ali zato je njegova Vlada donijela zakon koji je omogućio konverziju kredita u »švicarcima« čemu su se banke također protivile i prijetile da će zapravo one naplatiti milijarde kuna odštete na arbitraži u Washingtonu. Predsjednik informaciju da su se nagodili s Vladom i da će doći do suspenzije tih tužbi, tumači kao odustajanje banaka od nečega što su ionako znale da ne mogu dobiti.

Nezavršen posao

– Banke su odustale od tužbe, bio je to njihov zadnji pokušaj da nasanjkaju državu, a nisu se one ništa nagodile pa odustale su jer znaju da bilateralni ugovori na koje se pozivaju više ne vrijede od ulaska Hrvatske u EU, rekao je Milanović.

Iz udruge Franak i jučer su na konferenciji za novinare poručili da odluka Ustavnog suda znači da 125.000 ljudi koji su ugovarali kredite s valutnom klauzulom franak i promjenjivom stopom, koja se mijenja jednostranom odlukom banke, imaju pravo tužiti banke i dobiti svoj novac koji su preplatili.

– Svatko tko će tužiti banku temeljem ništetnih ugovornih odredbi ima pravo dobiti između 50 i 80 posto realiziranih kredita, rekao je Goran Aleksić, član udruge Franak. Ipak, objasnio je da postoji razlika između onih koji su konvertirali svoje kredite i onih koji nisu. Oni koji su konvertirali kredite trebaju pričekati presudu Europskog suda.

– Nismo završili svoj posao. Želimo da Vrhovni sud jednog dana odlučuje o ništetnosti ugovora, poručio je Aleksić.
Banke se pojedinačno jučer nisu oglašavale, ali je konferenciju za novinare održao direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović koji vjeruje da će banke svoja prava štititi i pred nekim drugim instancama u Europskoj uniji. Adrović je napomenuo da je Sud EU-a već uključen u proces, jer je i Vrhovni sud RH prema njemu išao s dva prethodna pitanja. Adrović smatra da su potrošači obeštećeni izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno kroz konverziju kredita.

– Tu je tvrdnju ponovio i Vrhovni sud u oglednom sporu, kada je izjavio da su svi oni sporazumi o konverziji, koji su postignuti u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, pravno valjani i proizvode pravne učinke, pa čak i oni čiji se osnovni ugovori sastoje od odredbi koje su pravno ništetne, a to su bile odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i odredbe o valutnoj klauzuli, pojasnio je Adrović.

Optimistični bankari

Na pitanje jesu li banke spremne ponuditi nagodbe potrošačima, Adrović je ponovio da vjeruje da će »prevladati stav Vrhovnog suda da su svi oni koji su konvertirali kredite u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju obeštećeni«, pa on ne očekuje da će u tom slučaju biti tužbi i velikih sudskih sporova.

Ublažava i mogući učinak tužbi onih koji nisu konvertirali kredite, pa kaže da je velika skupina potrošačkih kredita korištena za kupnju automobila i da su oni otplaćeni prije nego je započeo rast švicarskog franka.

– Ti krediti su uglavnom bili prosječne visine od 15 do 20 tisuća eura, prosječnog roka otplate od pet, a maksimalno od sedam godina, a s obzirom na to da su podizani između 2004. i 2008. godine, većinom su i otplaćeni do trenutka kada je švicarski franak počeo rasti, ustvrdio je Adrović. Uvjeren je da potrošači neće imati veliki interes za tužbe jer bi iznos mogućeg obeštećenja bio mali u odnosu na skupe i dugotrajne postupke. Očito se računa da će troškovi sudskih procesa spriječiti građane koji neće imati velika potraživanja da tuže banke, ali puno malih iznosa koje bi banke morale platiti u tom slučaju, te uz sudske troškove koji bi pali na njihov teret, moglo bi za banke biti značajna svota.