Petero izbjeglica koji su 2020.godine protjerani iz Hrvatske u BiH podnijelo je tužbu Ustavnom sudu jer Državno odvjetništvo niti nakon dvije godine nije donijelo odluku o otvaranju istrage zbog nasilnog „pushbacka”, izvijestio je u utorak Centar za mirovne studije (CMS).

„Iako zakon propisuje rok od šest mjeseci za donošenje odluke o kaznenoj prijavi, faza izvida nakon gotovo 2,5 godine još uvijek traje, čak ni odluka o službenom otvaranju istrage još nije donesena.

Zbog toga su žrtve sada odlučile podnijeti tužbu Ustavnom sudu, koji će trebati ispitati je li ovakvo odugovlačenje faze izvida opravdano”, navodi CMS u priopćenju.

Prema svjedočanstvima žrtava koje je nakon nezakonitog protjerivanja prikupilo Dansko vijeće za izbjeglice u BiH, skupina od pet osoba ušla je u Hrvatsku tražeći zaštitu.

Međutim, četvoricu od njih hrvatska je policija držala u stanici dva dana bez osigurane hrane, da bi zatim bili privedeni na sud gdje se tražilo da svjedoče protiv petog člana optuženog za krijumčarenje, što su oni odbili.

„Njihova imena te datum i mjesto uhićenja navedeni su u sudskoj odluci. Navedeno potvrđuje i da su bili pod izravnom kontrolom hrvatskih policajaca kada su istog dana prevezeni na nepoznato mjesto i predani naoružanim muškarcima u crnim uniformama s fantomkama na glavama, koji su ih, prema izjavama žrtava, mučili i seksualno zlostavljali”, stoji u priopćenju.

Žrtve i dalje pate od posljedica nasilja koje su proživjele u Hrvatskoj, tvrdi CMS, koji je u prosincu 2020.godine DORH-u podnio kaznenu prijavu za kaznena djela zlouporabe ovlasti, zločinačko udruživanje, mučenje i nečovječno postupanje, silovanje, protupravno oduzimanje slobode i pljačku.

U međuvremenu je grupa izbjeglica stigla do Njemačke, gdje im je odobrena zaštita od deportacije. Osim CMS-a i udruge PRO ASYL, podršku im pružuju Nizozemsko vijeće za izbjeglice i Europski centar za ustavna i ljudska prava.

CMS podsjeća da je Europski sud za ljudska prava u dvije presude utvrdio kako Hrvatska ne provodi učinkovite istrage kada su u pitanju povrede počinjene protiv izbjeglica i drugih migranata, među kojima je najpoznatiji slučaj afganistanske djevojčice Madine, koja je izgubila života u studenom 2017. u naletu vlaka kod granice sa Srbijom.