Foto Pixabay
Pravobraniteljica je reagirala upravo zbog diskriminacije izvanbračnih drugova u odnosu na bračne partnere
U paketu poreznih zakona koji se upravo donose, iz nepoznatih razloga iz niza poreznih olakšica »izbačeni« su izvanbračni partneri, a kao konzumenti prava navode se jedino bračni drugovi.
Tako se prema Zakonu o porezu na dohodak uzdržavanim članovima obitelji na koje se ostvaruje osobni odbitak ubuduće smatraju jedino bračni drugovi, dok su izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika ispali iz igre. Prema istom zakonu, dohodak nastao promjenom vlasništva nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje se ako je ono izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji, te razvedenih bračnih drugova, dok se izvanbračne zajednice u toj olakšici uopće ne spominju. Partneri koji nisu u braku, može se iščitati iz Zakona o porezu na promet nekretnina, nemaju ni pravo oslobođenja poreza kod nasljeđivanja.
Primjera u poreznim zakonima ima još, a zbog diskriminacije izvanbračnih drugova u odnosu na bračne partnere reagirala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima još je 14. studenog dostavila primjedbe na tri zakona – Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na promet nekretnina i Zakon o lokalnim porezima. Rješenje po kojem se bračne, izvanbračne i istospolne zajednice izjednačavaju u pravima u novom Općem poreznom zakonu, po mišljenju pravobraniteljice Ljubičić nije dovoljno dobro i neće jamčiti ravnopravnost u praksi, kao što to nisu uspijevali ni dosadašnji zakoni. Prema novom Općem poreznom zakonu, doduše, izrijekom se navodi da se u poreznim postupcima izjednačavaju prava bračnih i izvanbračnih drugova te istospolnih zajednica, te će se – kaže zakon – isto primjenjivati na sve porezne postupke.
U članku 15. Općeg poreznog zakona, doista, jasno stoji da se porezni propisi koji se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera, te da postojanje tog statusa utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.
– Pozdravljam takvu odredbu Općeg poreznog zakona, koja je u skladu sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova i ostalim relevantnim zakonima koji uređuju navedenu materiju. Ipak, imajući u vidu dosadašnje iskustvo i postojeću praksu nadležnih poreznih tijela koja nejednako tretiraju bračne i izvanbračne drugove, za što sam primala niz pritužbi građana, smatram da bi se u svaki od zakona pored bračnog druga kao osobe kojoj se priznaju određene porezne olakšice ili oslobođenja, u svakom relevantnom zakonskom članku moralo izrijekom navesti i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera kao osobe kojima se također priznaju navedene olakšice – upozorava pravobraniteljica Ljubičić.
U protivnom, u svaki od spomenutih poreznih zakona, ako odredbe ostanu ovakve kakve su sada, moralo bi se – poručuje pravobraniteljica – uvrstiti i načelnu odredbu kojom će se izričito ukazati da se u konkretnom slučaju primjenjuje i odredba članka 15. Općeg poreznog zakona, koja izjednačava položaj izvanbračne i istospolne zajednice.