ZAGREB – Kad god se u javnosti povede rasprava o poboljšanju stanja u Hrvatskoj iz Vlade se kao jedan od argumenata za velike mogućnosti ističe kako Hrvatska u ovom desetljeću na raspolaganju ima 25 milijardi eura kroz višegodišnji europski proračun, ali i mehanizam za oporavak i otpornost koji je uspostavljen kako bi se članice Unije oporavile od pandemije i spremnije dočekale neke nove nevolje. Uz sve to Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu i Petrinji dobila i dodatna gotovo 903 milijuna eura iz europskog Fonda solidarnosti. Hrvatskoj su tako, uz novac iz ranijeg višegodišnjeg proračuna, koji i dalje može trošiti, na raspolaganju doista veliki iznosi, ali čini se da se u ovoj godini korištenje tog novca usporilo umjesto da se ubrza. Koliko god je javnost bila nezadovoljna sporošću kojom je Hrvatska koristila EU fondove, a državne vlasti su priznavale da bi administracija o tom pitanju morala biti učinkovitija, iz godine u godinu povećavao se iznos koji je stizao u Hrvatsku, no u prvih šest mjeseci ove godine trend je zaustavljen i očito je negdje zapelo.

Pogled na tablicu

Prema podacima koje, u sklopu redovitih informacija o prihodima i rashodima proračuna, objavljuje Ministarstvo financija u prvoj polovini ove godine, odnosno do kraja lipnja, na račun državnog proračuna je iz EU fondova sjelo 10,487 milijardi kuna, što je 1,638 milijardi kuna manje nego lani u istom razdoblju. Podaci su to koji se mogu iščitati iz tablice »Najznačajnije kategorije prihoda državnog proračuna«, gdje se bilježe i pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU-a. Lani je u šest mjeseci u toj kategoriji, koja se uglavnom odnosi na dotok novca iz europskih fondova, zabilježeno 12,125 milijuna kuna, dok je ove godine to bilo 10,638 milijardi kuna, odnosno 13,5 posto manje.

Zašto su prihodi iz EU fondova niži u prvoj polovini ove godine pokušali smo doznati u Ministarstvu financija koje je navedene podatke i objavilo, ali odgovor u gotovo tri tjedna nismo dobili.

Sredinom kolovoza pogled na tablicu bio je još porazniji jer govori da je u šest mjeseci ove godine iz EU fondova stigla samo 7,741 milijarda kuna. Tada su nam iz Ministarstva financija pojasnili da su podaci objavljeni »u tablici Najznačajnije kategorije prihoda državnog proračuna prema računskom planu do lipnja 2022. preliminarni za travanj, svibanj i lipanj 2022. kako je i naznačeno u samoj tablici«. Istaknuli su da su »podaci za navedene mjesece u postupku ažuriranja te će ažurni podaci biti dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija u sljedećim danima«, pa su obećali i da će nam dostaviti odgovore na naša pitanja o tome zašto je došlo do smanjenja iznosa, kolike su uplate u srpnju, te je li u ukupan iznos uračunata i prva rata iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 700 milijuna eura.

U međuvremenu su podaci na internetskoj stranici Ministarstva ažurirani, ukupan iznos EU novca u prvoj polovini porastao je na gotovo 10,5 milijardi kuna, ali je još uvijek značajno manji nego lani. Zato smo Ministarstvu financija ponovo uputili isti upit, ali odgovor nismo dobili.

Tako je još uvijek nejasno je li u ukupni iznos novca koji je u prvih pola godine stigao iz EU fondova uključen i novac iz NPOO-a, što bi značilo da je korištenje ostalih europskih fondova još više podbacilo, jer u usporedivom prvom polugodištu prošle godine tog novca nije bilo.

Rušenje natječaja

Ako se Hrvatska ne popravi do kraja godine, ova će godina, kad nam je na raspolaganju najviše novca, biti prva od ulaska u EU u kojoj je iskorišteno manje novca nego u prethodnoj godini. Možda nedovoljno brzo, ali iz godine u godinu Hrvatska je povećavala iznose koje dobiva iz fondova EU-a, pa je tako prošle godine, prema istoj tablici, u 12 mjeseci zabilježen prihod od ukupno 21,36 milijardi kuna, dok je godinu dana ranije bio 17,66 milijardi kuna. U 2019. godini oko 14 milijardi kuna. Da je dinamika značila stalno povećanje govori i podatak iz istih tablica Ministarstva financija o tome da je lani u prvom polugodištu prihod od EU fondova bio dvije milijarde kuna, ili za petinu veći nego u 2020. godini, za čak 2,3 milijarde kuna, ili za četvrtinu povećan u prvom polugodištu 2020. u odnosu na 2019. godinu, no očito snaga hrvatske države da koristi taj novac ima svoje limite.

Na to da za snažniji iskorak Hrvatska nema administrativne kapacitete, upozoravali su i stručnjaci za EU fondove, posebice kad su Hrvatskoj putem NPOO-a dodijeljene 6,3 milijarde eura bespovratnog novca. Ukazivalo se na kadrovsku slabost državne administracije da iskoristi taj novac, ali i na brojne prepreke kad su u pitanju i zemljišne knjige, i izdavanje dozvola, i nesređeni registri. Uz to, kad bi neki EU projekt i dobio novac, krenuli bi problemi u realizaciji jer su se javni natječaji za izbor izvođača znali rušiti po nekoliko puta. Zbog sve učestalijih istraga europskog tužiteljstva, dio državne i lokalne administracije povukao je ručnu kad su u pitanju projekti koji se financiraju iz EU fondova. Na sve to u prošloj i ovoj godini došlo je i značajno poskupljenje građevinskog materijala koje usporava provedbu projekata za koje su izvođači već izabrani, ali smanjuje i njihovu volju da se jave na natječaje. Vlada je na to odgovorila donošenjem uredbe po kojoj se ugovori mogu mijenjati na teret izvođača u slučaju da materijal i radovi poskupe više od deset posto. No, ni to nije postiglo željeno ubrzanje, na što ukazuje činjenica da je nakon uredbe u rujnu prošle godine, Vlada sredinom lipnja ove godine donijela novu.