Arhiva NL
Uvedena je kontrola kamate za slučaj pretjeranog povećanja tečaja, za slučajeve kada je ugovorena valutna klauzula u kreditnim aranžmanima, i to Zakonom o zaštiti potrošača iz 2014. godine. To se ne odnosi samo na ugovore u „švicarcima“, već i na sve druge valutne klauzule. Također, 2014. godine, Izmjenama Ovršnog zakona uvedena su ograničenja u ovrhama nad nekretninama koje su jedini stambeni prostor građanima. Ovrhe i/ili deložacije su onemogućene, iako tek pod određenim uvjetima i na određeni vremenski rok. Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ostvarena su dva oblika zaštite dužnika...
Ivo Josipović na svojoj je web stranici odgovorio na pitanja Ivana Sinčića. Prenosimo pismo predsjedničkog kandidata u cijelosti:
Poštovani gospodine Sinčiću,
U svojoj ste predizbornoj kampanji otvorili mnoga važna pitanja, iako niste uvijek pronašli i prave odgovore. Posljednjih pet godina kao predsjednik i kao pravnik radim na realnim i provedivim rješenjima. Nisam se upuštao u populistička obećanja koja nemaju pravno uporište.
Kratka forma odgovora u sučeljavanjima nije dozvoljavala da u detalje objasnim koji su sve efekti zaista i proizašli iz mojih prijedloga. Ali, uvijek sam isticao, pa i u debatama, da nisu svi prijedlozi prihvaćeni od Vlade i da su neki prihvaćeni djelomično. Odatle možda i Vaša dilema o tome koji su efekti mjera stvarno ostvareni u odnosu na prijedloge koje sam isticao u debatama i koje sam efekte prijedloga isticao u debati.
Zato, povodom upita koje ste mi postavili, evo najvažnijeg što je ostvareno.
Podsjetit ću, 2013. godine, dakle, prije presude u predmetu FRANAK, podnio sam Vladi i javnosti prijedlog 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana. Evo koji su najvažniji efekti prijedloga:
Uvedena je kontrola kamate za slučaj pretjeranog povećanja tečaja, za slučajeve kada je ugovorena valutna klauzula u kreditnim aranžmanima, i to Zakonom o zaštiti potrošača iz 2014. godine. To se ne odnosi samo na ugovore u „švicarcima“, već i na sve druge valutne klauzule.
Također, 2014. godine, Izmjenama Ovršnog zakona uvedena su ograničenja u ovrhama nad nekretninama koje su jedini stambeni prostor građanima. Ovrhe i/ili deložacije su onemogućene, iako tek pod određenim uvjetima i na određeni vremenski rok. Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ostvarena su dva oblika zaštite dužnika.
Prvo, unesen je novi članak 84.a (ovo je pojednostavljeno obrazloženje!) koji je građanima dao ovlast da traže odgodu i spriječe ovrhu na nekretnini koja njima i/ili uzdržavanim osobama ako postoje izgledi da dug namire drugim sredstvima. Naoko ovo ne izgleda važno olakšanje. Ali, stvari su drukčije. Naime, vjerovnik se može ovršiti načelno na bilo kojoj imovini dužnika i često je najjednostavnije da to učini upravo na nekretnini. Ali, ako dužnik, recimo, radnik, ima potraživanje prema poslodavcu s naslova neisplaćene plaće, mogao bi ponuditi to svoje potraživanje kao predmet ovrhe i tako izbjeći ovrhu na svom stanu.
Drugo ograničenje odnosi se na slučaj kada se provodi sama ovrha, ali ne i deložacija jer ovršenik ima pravo godinu dana ostati u stanu kao zaštićeni najmoprimac (članak 127. stavci 2-5 Ovršnog zakona). Dakle, barem godinu dana ne dolazi do deložacije. Slažem se s Vama, ovo su privremena i uvjetovana ograničenja ovrha i deložacije jedinog stana i moj je prijedlog da se jedini stan u cijelosti izuzme iz ovrha prihvaćen je uvjetno i djelomočno. Ali, posebno prva izmjena, može dovesti i do trajnog sprječavanja ovrhe i deložacije. Druga mjera primjenjuje se i na ovrhe pokrenute prije stupanja na snagu navedenih izmjena Ovršnog zakona.
Istom izmjenom Ovršnog zakona sprječava se prodaja nekretnine u bescjenje. Određeno je da cijena na prvom ročištu ne može biti ispod 4/5 procijenjene vrijednosti, na drugom ispod 3/5 te vrijednosti. Ako se takva cijena ne postigne, ovrha se obustavlja. Dakle, i ova mjera može dovesti do obustave ovrhe i sprječavanja deložacije. Isto tako, utvrđena je Uredbom i jedinstvena metodologija procjene nekretnina da se izbjegne njihovo podcjenjivanje i utvrđenje nerealno niske cijene nekretnine.
Prihvaćen je i prijedlog da se donese Zakon o osobnom stečaju (na žalost, uz predug postupak pripreme) koji će se naći pred Saborom na proljeće i koji bi trebao omogućiti razduženje prezaduženih građana u razumnom roku te im omogućiti novi početak. Očekujem da će tim zakonom, nakon proglašenja osobnog bankrota, biti propisano da se iz ovrha ili drugih oblika naplate duga isključi jedini stambeni prostor.
Predlagao sam i neke druge mjere, poput zabrane da kamata teče dalje od trenutka kad svojom visinom dosegne visinu glavnice. Nadalje, tu je i nepriznavanje troškova postupka kod „malih“ dugova kad su troškovi jednaki ili veći samoj vrijednosti spora. Bilo je tu i drugih mjera koje, na žalost, nisu prihvaćene.
Poštovani gospodine Sinčiću, nadam se da ćemo nastaviti borbu za pravednije društvo i humani pristup našim sugrađanima koji su, najčešće bez svoje krivnje, postali prezaduženi.
