U danima kad napokon bilježimo pad broja novooboljelih od bolesti COVID-19, ali nas, kao i čitav svijet, muči posvemašnja neizvjesnost u pogledu nove varijante koronavirusa otkrivene na jugu Afrike, koja bi mogla odrediti budući smjer pandemije, o tome smo razgovarali s prim. dr. Bernardom Kaićem, voditeljem Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.

Sve su oči ovih dana uprte u omikron. Vaš njemački kolega rekao je da bi omikron mogao biti božićni dar, odnosno da bi koronavirus u jednoj zaraznijoj, ali blažoj varijanti mogao označiti kraj pandemije. Koliko je utemeljenja u toj procjeni?

– Od početka se znalo da, kako virus mutira, postoji mogućnost i da mutira u oblike koji izazivaju teže oblike bolesti, ali takvi virusi koji izazivaju teže oblike bolesti i visoku smrtnost obično presude sami sebi time što ubiju domaćina.

To je jedan biološki pojam, da najbolje u prirodi uspijeva onaj organizam, u ovom slučaju virus, ili bakterija, koji ne čini štetu svom domaćinu. Tako da se teoretski oduvijek očekuje da virus izmutira u dovoljno zaraznu varijantu koja je puno blažeg oblika bolesti, kao što su recimo ovi uobičajeni koronavirusi, koji postoje i cirkuliraju svake godine i izazivaju prehladu kod ljudi.

Bilo bi najsretnije rješenje kad bi se takva jedna varijanta isprofilirala, proširila svijetom i potisnula ove koje izazivaju teže oblike bolesti. To je jednostavno evolucijsko rješenje koje bi bilo dobro i za nas i za virus.

A je li to omikron ili ne, to ne možemo nikako reći. Još je premalo podataka o tome kakvu kliničku sliku on izaziva. Zasad, koliko sam pročitao, ne piše da izaziva teže oblike, ali ne piše ni da izaziva lakše.

Puno nepoznanica

U omikronu je pronađen velik broj mutacija. Što to znači?

– Što je veći broj mutacija u samom genomu virusa, to je drukčija i njegova prezentacija prema našem imunološkom sustavu. Tako da bi te mutacije u spike-proteinu koje se smatraju najvažnijima, jer naš organizam prepoznaje spike-protein prvenstveno, mogle bi promijeniti antigenost virusa, na način da ga ne prepoznaje imunitet stečen ranijim kontaktom sa SARS-CoV virusom.

Netko tko je prebolio ili netko tko je cijepljen ne bi imao nikakvu zaštitu za koronavirus, ako su te mutacije u dovoljnoj mjeri izmijenile sastav spike-proteina. Ali izgleda da nije tako, da nisu u toj mjeri izmijenile njegov sastav.

Izgleda da bi cjepiva mogla biti nešto malo manje učinkovita protiv omikrona, ali i dalje solidno učinkovita. To se očekuje prema sadašnjim informacijama. Ali vidjet ćemo, to treba sad pratiti.

Koliko je relevantno što se omikron pojavio u mlađoj populaciji, koja je dominantna u Južnoafričkoj Republici? Može li se blaža klinička slika pripisati činjenici da je virus zarazio mlade?

– Nemamo dovoljno podataka da bih to mogao reći. Prvo, moguće je da je klinička slika blaža samo zato što je kod mlađih i da je najviše proširen kod mlađih samo zato što su oni manje cijepljeni nego stariji.

To je logično objašnjenje, ali se još mora potvrditi. Ne znamo zapravo koja je proširenost po dobnim skupinama.

JAR je dosta loše prošao jer je objavio pojavu nove varijante koronavirusa – blokirani su letovi, državne su se granice zatvorile. I Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je JAR nepravedno kažnjen jer je fer i transparentno objavio podatke o pojavi novog soja. Je li trebalo zatvarati se, je li to bio loš potez?

– Znam prigovore WHO-a, ali s druge strane razumijem oprez zemalja dok se još ne zna o kakvom je virusu riječ.

Još uvijek nije isključena mogućnost da će on izazivati bolest kod ljudi koji su nedavno preboljeli ili su cijepljeni, nije isključena mogućnost da će kod starijih ljudi izazivati puno više hospitalizacija i smrtnosti, i iz opreza mi je potpuno razumljivo da se radi sve što se može ne da se spriječi unos, jer ga je nemoguće spriječiti, nego da ga se makar uspori ili odgodi dok se ne zna više o virusu.

Slična je situacija bila i s deltom. Bila su zabranjena putovanja iz Indije, onda iz Velike Britanije, a kad se virus proširio svagdje, zabrane su se ukinule. Mislim da će se prije ili kasnije i s ovim sojem to dogoditi.

Iako se ne zna koliko je postojeće cjepivo učinkovito za omikron, dio stručnjaka preporučuje treću dozu.

– Vidio sam neke radove koji su gledali učinkovitost cjepiva na deltu. I na deltu je je cjepivo nešto slabije učinkovito nego na wuhanski soj, koji se nalazi u cjepivu. Ali neki radovi govore da se nakon treće doze povećava učinkovitost čak i na deltu i na betu i na gamu, iako cjepivo na njima nije temeljeno.

Teoretski, to bi moglo značiti da bi treća doza povećala učinkovitost cijepljenja i na omikron. Ali treba vremena za dokaze, da se dovoljno dugo prati na dovoljno velikom broju ljudi, da bi mogli sa sigurnošću reći da će ta treća doza protiv omikrona biti učinkovitija nego dvije doze.

Treba vremena, ali je za očekivati.

Univerzalno cjepivo

Ako nam stiže varijanta još zaraznija od delte, a novo cjepivo treba čekati još najmanje tri mjeseca, znači da bi to novo cjepivo moglo debelo kasniti za virusom?

– Ne možemo znati koliko će se brzo novi soj proširiti. Wuhanski je trebao najdulje – više od šest mjeseci. Alfa i delta proširile su se za dva do tri mjeseca po cijelom svijetu. Ako se omikron bude širio tom brzinom ili većom, naravno da će se proširiti prije nego dođe cjepivo.

Ali pitanje je hoće li uopće trebati raditi cjepivo protiv omikrona, jer možda će dovoljno dobro štititi i ovo. Možda ta antigenska razlika nije tako velika da je ne prepozna naš organizam. Uostalom, protiv delte nisu radili novo cjepivo jer su ustanovili da su cjepiva dovoljno učinkovita iako nisu napravljena na delta varijanti.

Iz Kine je stigla vijest da su pronašli antitijelo koje neutralizira sve poznate mutacije COVID-19. Je li moguće pronaći univerzalno cjepivo za COVID-19 kad ga desetljećima nismo pronašli protiv gripe?

– Protiv gripe stvarno nikako da naprave takvo cjepivo, što je vrlo neobično. Za COVID-19 je to teško reći.

Kad bi se prepoznao neki konzervirani dio tog spike-proteina koji se ne mijenja mutacijama, a da je dovoljno snažan i imunogen da stvori protutijela kod osobe, ili možda neki drugi protein koji je važan za replikaciju virusa u organizmu, a koji se sad ne koristi, to bi bilo teoretski moguće.

Sva su cjepiva sad bazirana na S-proteinu. Ali kolika je stvarno učinkovitost toga pronađenog protutijela, i budućnost razvoja cjepiva koje bi poticalo razvoj takvih protutijela, ne mogu reći.

Dosad su, čini mi se, na samo 14 ljudi to ispitali, malo je prerano govoriti o velikom uspjehu.

Predsjednica Europske komisije najavila je da će razmotriti obavezno cijepljenje protiv COVID-19. Što na to kažete?

– Pa za Europu je to velika promjena jer većina srednje-, zapadno- i sjevernoeuropskih zemalja nema obvezno cijepljenje. Tako da je to za njih jako velika rasprava. Kod nas ne bi trebalo tako biti jer mi jesmo inače naučeni na obvezno cijepljenje.

Imamo rutinski obvezno cijepljenje djece, zdravstvenih djelatnika protiv hepatitisa B, ali smo, eto, postali jako moderni pa gledamo Europu, imamo sve jače pokrete za individualna prava.

Sasvim sigurno bi obavezno cijepljenje podiglo cijepne obuhvate što bi sigurno doprinijelo bržem padu broja oboljelih, ali bi možda rezultiralo jačim otporom kod nekih manjih grupa, demonstracijama po cesti, što je opet loše.

Ono što znam jest da se cijepiti treba što više ljudi da bi se smanjio broj oboljelih i broj umrlih, ali kako to postići, stvarno mislim da bi bolje odgovorili psiholozi, sociolozi ili pravnici.

Čudan narod

Naši su se epidemiolozi nekad dičili činjenicom da smo u europskom vrhu po procijepljenosti stanovništva protiv dječjih bolesti. Jeste li mogli zamisliti da ćemo doći u situaciju da smo na europskom dnu po procijepljenosti, i to u jeku najveće pandemije koju pamtimo?

– Jesmo, imali smo jako visoke cijepne obuhvate u dječjoj dobi, više niti to nemamo. Uopće više nismo pri vrhu. Mnoge zemlje, pogotovo skandinavske, imaju puno više cijepne obuhvate protiv dječjih bolesti.

Naravno da ima i zemalja s nižim obuhvatima, tako da smo sad negdje u prosjeku Europe. A što se tiče COVID-19, da smo među najgorima, uopće se ne čudim. Mi smo, izgleda, jedan malo čudan narod.

Ne znam sjećate li se 2009. godine kad je bila pandemijska gripa, tzv. svinjska gripa. Pojavila se u ljeto 2009., a mi smo već ranije, ne znajući da će doći pandemije, naručili sezonsko cjepivo protiv gripe, 600.000 doza.

Kad se pojavilo pandemijsko cjepivo, bilo je predviđeno naručiti puno više doza pandemijskog cjepiva jer je već tada bilo jasno da sezonsko cjepivo neće štititi od pandemijskog soja, ali je na kraju kupljeno puno manje kad se vidjelo kako je slab odaziv.

Tada se sezonskim cjepivom cijepilo 600.000 ljudi, iako se znalo da je to cjepivo potpuno neučinkovito za svinjsku gripu koja je došla, a cjepivom koje je specifično napravljeno za svinjsku gripu se cijepilo samo 15.000 ljudi.

Što je totalno apsurdno. Tako da me nimalo ne čudi da smo jedni od najgorih u Europi u cijepljenju protiv COVID-19. Moram reći da sam čak ugodno iznenađen odazivom, s obzirom na to jako loše i šokirajuće iskustvo iz 2009.

A što nam se dogodilo, društvene mreže ili nešto drugo?

– Pa tada su jako glasni bili nekakvi teoretičari zavjera i protivnici cijepljenja. Ali tada, ne znam više koja je stranka bila na vlasti, a koja je htjela na vlast, počeli su se stručnjaci različitih političkih stranaka prepucavati koristeći to cjepivo kao neki argument sebi u prilog.

Ocrnjivali su to cjepivo, potpuno nepotrebno, čak i zdravstveni radnici, čisto u političke svrhe. I onda još uz to i ti antivakcinalci, teoretičari zavjera, i cjepivo je jednostavno preslabo prihvaćeno.

Hoćete reći da nam se dogodila demokracija.

– Da, ali u pogrešnom shvaćanju demokracije. Demokracija bi trebala biti da, kad netko informiran ima nešto za reći, ima pravo to reći. Svatko treba imati pravo na svoje mišljenje, ali ipak čovjek treba barem donekle napraviti domaću zadaću prije nego što iznosi mišljenje.

Ovo kod nas je neka nakaradna verzija demokracije. Nažalost.

Pandemije su stalne

S jedne strane imamo loše vođenje Hrvatske kroz pandemiju, mnogo oboljelih, visoku smrtnost, a s druge strane ljude koji se ne žele cijepiti, poštivati mjere. Na kome je odgovornost za loše brojke u Hrvatskoj?

– To je kombinacija svega. Prvenstveno je virus odgovoran. Loše brojke imaju sve zemlje. Ne znam zemlju koja ima dobre brojke, osim možda Kine koja nakon onog wuhanskog soja više nije imala ništa. Ali oni su toliko zatvoreni, toliko strogo postupaju pri pojavi svakog slučaja, da naši građani ne bi sigurno podnijeli takav način postupanja.

Druge sve zemlje imaju u valovima velike brojeve. Pred mjesec-dva smo govorili kako smo mi grozni, a druge zemlje dobre. Nismo mi ništa lošiji, nego je samo kod nas ranije došao taj četvrti val. Sad kod nas pada, a u drugim zemljama zapadne Europe raste.

A prije nas je bio u Portugalu i Francuskoj. To je samo stvar kretanja valova. Ne mislim da je tu itko kriv ili da je nešto bilo loše. Naravno da se moglo sve drukčije, moglo se imati manje oboljelih i manje umrlih uz puno veća ograničenja sloboda i veću štetu po ekonomiju.

Moglo se kažnjavati ljude po cesti za nepridržavanje mjera, što bi izazvalo dodatni revolt. Razne varijante su postojale, ali ne mislim da je išta baš otišlo skroz krivo.

Je li nam ovo dobra škola za neku buduću pandemiju, govori se da će ih biti još?

– Pandemije se stalno očekuju. Oduvijek. Mislilo se da će pandemijska gripa biti prva velika pandemija. Ova iz 2009. nije bila toliko ozbiljna koliko smo se bojali. Mislilo se da će biti nešto kao španjolka, a evo došao je ovaj virus.

Tako može bilo koji, to se očekuje uvijek.

Hoćemo li biti na to spremniji nego danas?

– Hoćemo, ako dođe dovoljno brzo, prije nego zaboravimo se ovo (smijeh, op.a.). Jer, bili smo i ranije pripremni na pandemije, nakon što smo imali variolu 1970-ih i ozbiljne pandemije gripe, ali to se s vremenom zaboravi.

Kad bi se uskoro pojavila nova pandemija, stvarno bi ovo iskustvo mogli dobro iskoristiti. Nedostajao nam je ranijih godina taj multisektorski pristup.

SZO kontinuirano forsira da države budu spremne reagirati na unos bilo čega, ne mora to bit nužno zarazna bolest, nego može biti kemijska ili radiološka prijetnja. I tu stalno naglašava međusektorsku suradnju koja je, moram priznati, do COVID-19 bila jako, jako labava.

Cjepivo je kasnilo

A testovi i cjepiva? Ni tu nije išlo glatko.

– U početku, kapaciteti za testiranje bili su premali u odnosu na potrebe, u drugom valu krajem 2020. nismo mogli zadovoljiti potrebe za testiranje. Sad nemamo problema s kapacitetima za testiranje.

I dolaskom cjepiva nisam zadovoljan. Kad su se ljudi htjeli cijepiti, dobivali smo ga na kapaljku. Cjepiva su dolazila prekasno i u puno premalim količinama u odnosu na ugovorene i obećavane, a interes je bio ogroman početkom godine jer smo već bili u trećem valu.

Da smo tada imali čime cijepiti, mislim da bismo postigli puno veći obuhvat. Sad se čudim kad netko dolazi na prvu dozu i s pravom ga mogu pitati gdje si bio dosad, ali u travnju to nisam mogao jer nije bilo cjepiva za sve.

U Hrvatskoj će uskoro krenuti i cijepljenje djece mlađe od 11 godina. Kakav je vaš stav, treba li cijepiti djecu i mlade?

– To je uvijek odnos procjene koristi i rizika, za mlade kao i za stare, odrasle, kronične bolesnike. Opasnost od COVID-19 je za mlade i za djecu manja nego za odrasle. To je činjenica. Ali ipak apsolutno sva savjetodavna tijela kažu da je rizik komplikacija od COVID-19 kod djece veći nego rizik od cijepljenja.

Tako da ćemo dati preporuku da se cijepe djeca za koju roditelji to žele jer dijete ipak može razviti i multisistemski upalni sindrom koji je strašno teška bolest. Dijete može imati i postCOVID, dugotrajni COVID-19, imamo na Klinici za zarazne bolesti i hospitaliziranu djecu, a prepostavljam ne bi bili hospitalizirani da samo šmrcaju.

Dakle, imaju ozbiljnu bolest. Djeca, dakle, obolijevaju. Naravno u puno manjem postotku nego stari ljudi, ali to se može izbjeći cijepljenjem. Ne u potpunosti, jer cjepivo nije potpuna zaštita, ali se može u velikoj broju smanjiti taj rizik

. Drugo je pitanje postizanje kolektivnog imuniteta sa svrhom zaštite starijih, pa neke države to koriste. Recimo, Amerikanci i Japanci imali su nekoliko sezona cijepljenja protiv gripe gdje su ciljali školsku djecu jer se među njima gripa najviše širila.

Pokazalo se da kad procijepe djecu, stariji doista puno manje obolijevaju. Sada neke zemlje na temelju te logike promoviraju cijepljenje djece. No nadilazi moju ingerenciju o tome razmišljati, mislim da je to i pitanje etičnosti i prava, a ne samo medicine.

Ali kod COVID-19 vidimo da i djeca mogu imati ozbiljne oblike bolesti, tako da tu nemam dvojbe. Mislim da bi bilo preporučljivo da se cijepe djeca kad se sve uzme u obzir, uključujući i korist za svako pojedino dijete.

Kolika nam procijepljenost treba danas, u ovoj situaciji, i kad je možemo dostići?

– To ovisi o učinkovitosti cjepiva, o zaraznosti virusa i o trajanju zaštite. A i o trajanju zaštite nakon preboljenja. Nekad se govorilo o 60, 70 posto, kad je prevladavala wuhanska varijante.

Ali se pokazalo da oni koji izgube zaštitu stečenu preboljenjem mogu ponovno oboljeti, da je virus zarazniji pa treba veća gustoća imunih biti u populaciji, i da cjepivo nije baš tako učinkovito u sprečavanju zaraze, već samo u sprečavanju teških oblika.

I još da zaštita slabi s vremenom. Mislim da sada, s postojećim cjepivima, uz postojeću varijantu delta, ni 80 posto cijepljenih ne bi zaustavilo virus, ali bi sigurno jako smanjilo učestalost infekcije i to bi bila bolest koja se tu i tamo pojavljuje.

Ali ne bi ga zaustavilo. Ako dođe još zaraznija varijanta, pa cjepivo bude još neučinkovitije, naravno da nećemo moći zaustaviti koronavirus. Ali svejedno, koliko god se cijepili, svaki dodatni postotak cijepljenih utječe na smanjenje dodatnog postotka oboljelih.

Izgleda da ništa neće biti od eliminacije virusa, od kolektivnog imuniteta, jer se gubi zaštita stečena preboljenjem i cijepljenjem. I još dolazi nova varijanta.

Peti val neizbježan

Vidimo da četvrti val pandemije polako pada, brojke se smanjuju. Jesmo li na kraju četvrtog vala? Zagovarate li još uvijek primjenu strožih mjera kao prije par tjedana?

– Očito je krenulo polako na niže, nadam se da će tako i nastaviti, da se neće samo nadovezati peti val. To je stvarno teško predvidjeti.

Ljudi se jesu već dosta prokužili prirodnom infekcijom i cijepljenjem, i u sljedećim valovima, ako ne budu došle nove varijante koje su antigeno drukčije, mislim da bi morali biti manji brojevi oboljelih. Sa strožim mjerama mogao bi se ubrzati pad, ali za njih je zapravo kasno.

Je li sada već evidentno, s obzirom na aktualnu situaciju, da će omikron nositi peti val, ili će to možda biti delta?

– Da nema omikrona, mislim da bi delta sama mogla izazvati peti val, ali vjerujem da bi bio blaži nego što je ovaj. A sada, uz omikron, moguće je da bude jednako intenzivan kao i ovaj, četvrti.

Što ako obje varijante budu u opticaju, mogu li one koegzistirati?

– Pa da, kad je bila smjena varijanti, kad je alfa preuzimala funkcionirala je skupa sa wuhanskom, kad je delta preuzimala, koegzistirala je sa alfom određeno vrijeme, i onda preuzela. Tako će vjerojatno i tu biti neko vrijeme omikron skupa s deltom.

Zatvaranje alternativa potvrdama

Vidjeli smo liječnike na prosvjedima, medicinska sestra prodavala je COVID-potvrde… Jesu li to ljudi kojima treba zabraniti rad u zdravstvu, oduzeti im licence?

– Liječnici na prosvjedu, to mogu shvatiti ako kao neinformirana osoba to čini iz svog uvjerenja. Mislim da bi tu osobu trebalo poslati na obaveznu dodatnu stručnu edukaciju. A za falsificiranje medicinske dokumentacije, to mislim da je kazneno djelo koje bi trebalo sankcionirati otkazom i gubitkom licence.

Jesu li COVID-potvrde opravdale svoje uvođenje?

– U smislu da je porastao interes za cijepljenje, da. Dijelom su se ljudi cijepili zbog straha, ali dijelom i zbog COVID-potvrda. A koliko su pridonijele suzbijanju infekcije, teško mi je reći. Teško je razdvojiti utjecaj COVID-potvrde od svih drugih utjecaja na širenje infekcije.

Uvijek se uz tu temu otvara pitanje da i cijepljeni mogu prenositi virus, a necijepljeni biti lažno negativni…

– Mogu, ali je uvijek manja šansa da se cijepljeni zarazi i manja je šansa da će prenijeti virus na druge. Radio sam pregled literature u kojoj mjeri su cijepljeni prenositelji infekcije.

Svi članci govore da cijepljene osobe ako obole manje zaražavaju obiteljske kontakte nego necijepljene osobe koje obole, vjerojatno jer su cijepljene kraće zarazne i puno brže pada količina virusa koji izlučuju. Isto tako, tko ima negativan nalaz testa, manja je šansa da će biti pozitivan nego netko tko se ne testira.

Tako da COVID potvrde sigurno smanjuju šansu prijenosa infekcije.

A kad se ne bi koristile, ne znam koja bi bila alternativa osim zatvaranja, zabrane svih okupljanja, i privatnih, zatvaranja šaltera. COVID potvrda je uz sve svoje nesavršenosti i mane jedno prihvatljivo rješenje umjesto zatvaranja svega.

Korist veća od rizika

U Sloveniji se potvrdilo da je smrt 20-godišnjakinje posljedica cijepljenja. Hrvatska još ispituje sumnjive slučajeve. Koliko je važno s jasnim stavom i informacijama izaći u javnost, treba li donositi i svoje odluke,a ne samo slijediti one EMA-e?

– Treba imati vlastitu politiku, tim više što je EMA trom mehanizam.

Kad je krenulo s pričom o nuspojavama na vektorska cjepiva, ta ista EMA nikad nije ograničila primjenu na određenu dobnu skupinu ni za jedno od ta dva cjepiva, a mnoge zemlje jesu za mlađe jer se znalo da cjepiva češće izazivaju sindrom tromboze s tromobocitopenijom kod mladih, koji istovremeno imaju niži rizik od komplikacija bolesti.

U situaciji kad nije bilo ovako intenzivne transmisije, kad je rizik da stradate od COVID-19 bio mali, tada je bilo opravdano ograničiti primjenu Astrazenece na neke dobne skupine. Mi smo tada donijeli odluku da se ne preporuča mlađima od 50.

Zemlje trebaju na temelju svoje situacije izlaziti iz najužih okvira koje je EMA propisala.

Ako Slovenija zabrani Jansen i okrene se drugim cjepivima, bismo li to trebali učiniti i mi, nakon ovog slučaja?

– Ne. Isto tako je netko mogao umrijeti i nakon Astrazenece ili nakon Pfizerovog ili Moderninog cjepiva. Zna se da svako cjepivo nosi rizik od nuspojava, neke nuspojave ako osoba stvarno ima peh, mogu dovesti i do smrtnog ishoda.

To što se to dogodilo na Jansen, a ne na neko drugo cjepivo… moglo se na bilo koje. Treba znati da je taj rizik, kako god bio grozan, i na individualnoj i na kolektivnoj razini puno manji od rizika da osoba ostane nezaštićena, da se zarazi i ima komplikacije COVID-19.

Barem zasad dok ovako bukti epidemija. Ako dođemo na 10 oboljelih dnevno, možemo reći – s ovim cjepivom ćemo cijepiti samo ovu dobnu skupinu, ovaj spol. Isto je s drugim cjepivima, kod Moderne i Pfizera imate rizik od upale srčanog mišića i ovojnice, kod mladih muških, ali opet se procjenjuje da je veća korist od cijepljenja nego rizik odnuspojava.

Situacija je sad takva da treba što prije primiti bilo koje cjepivo koje se nudi. Jer bolnice su pune ljudi na respiratoru, a ti ljudi, ako i prežive umjetna pluća, često imaju trajne posljedice. To nije bezazlena bolesti, zato su prihvatljivi rizici cjepiva.

Nuspojave na to cjepivo zaista jesu veće nego na niz drugih cjepiva koja se koriste. Ali je rizik toliko neposredan i neizbježan, što za neke druge bolesti nije.

Zašto su nuspojave veće, zbog načina proizvodnje, ili virusa?

– Vjerovali ili ne, još uvijek se ne zna. Činjenica je da sve što cjepivo izaziva kao nuspojave, izaziva i virus ali češće, tako da bih prije bio sklon vjerovati da je to samo zbog toga što cjepiva sadrže dijelove virusa, nego zbog tehnike proizvodnje,.

Zato me malo frustrira kad čujem – ja čekam ona klasična cjepiva jer neće imati nuspojave. Možda će imati potpuno iste, a možda i češće, jer se ne zna mehanizam razvoja nuspojava.

Ivermektin nema nikakvog dokazanog djelovanja kod COVID-19

Protivnici COVID-potvrda rado spominju ivermektin kao lijek protiv korone, a propisuje ga i jedan zagrebački homeopat.

– Homeopati obično propisuju ništa, ovo je najdiferentnija stvar koju su ikad propisali. Jesu li ga razrijedili stotine milijardi puta, u vodi koja pamti sve osim dreka koji je u njoj plivao u kanalizaciji, da mu povećaju učinkovitost?

Ivermektin nema nikakvog dokazanog djelovanja kod COVID-a, jer bi ga u protivnom koristili u Infektivnoj klinici, u Dubravi, u svim klinikama svijeta. To mi je neshvatljivo i kriminalno.

Antigenski testovi prepoznaju omikron

Može li se pandemija uopće zaustaviti dok postoje bazeni necijepljenih u Africi i Aziji?

– Ne može. I stalno će dolaziti. Isto kao i gripa. Nema nijedne zemlje na svijetu koja je eliminirala gripu. Neke zemlje imaju jako visoke cijepne obuhvate protiv sezonske gripe, Velika Britanija više od 70 posto stanovništva, u SAD-u isto postižu visoke postotke, a opet svake sezone imaju epidemije s velikim brojevima oboljelih.

Bile bi i veće da ne cijepe, ali ne može se zaustaviti to epidemijsko sezonsko javljanje. Vjerujem da će COVID-19 kroz koju godinu biti takva, sezonska bolest.

Brzi antigenski testovi navodno ne prepoznaju omikron. Kolike probleme bi nam to moglo stvoriti?

– Nisam čuo da ga ne prepoznaju. Jučer sam imao prepisku s našim mikrobiologicama na temu imao preporuka za testiranje ljudi koji dolaze iz zemalja Južne Afrike, i kažu mi da prepoznaju bez problema, da su antigenski testovi solidni za detekciju omikrona.

Koliko se ljudi testiralo?

– Zvali smo na testiranje sve koji su unatrag 14 dana došli iz JAR-a, Botswane, Lesota…