Predsjednica Nove ljevice Ivanka Kekin gostovala je u N1 Newsroomu gdje je govorila o državnoj odvjetnici Hrvoj Šipek, problemima u hrvatskom zdravstvenom sustavu, sjednici o transrodnim osobama, kao i o nastavku slučaja Hrvata, usvojitelja djece, zatočenih u Zambiji. Osvrnula se i na napada da je radila u firmi Željke Markić.

Krešo Beljak iz HSS-a kaže HDZ ima većinu koja ne može biti srušena i da nastojanja oporbe nemaju smisla. No, Kekin se ne slaže.

HDZ-ove ruke

“Na oporbi je da kontinuirano ukazuje na propuste vlasti. U Hrvatskoj se to često svodi na upozoravanje na čisti kriminal, korupciju, laži i lopovluk kao što je i u ovom slučaju riječ.

HDZ ima ruke koje ima, a ima i ruke koje samo čekaju da se dignu na pljesak, ali bez obzira na to, mi ćemo se nastaviti truditi i apelirati. Izbori nisu tako daleko i naši birači nisu kratke pameti da se neće sjećati tko je za što 2023. dizao ruke.

Dići ruke za Hrvoj Šipek koja si je dozvolila da dva puta u Hrvatskom saboru bude direktno otkrivena u laži, koja je skrivala predmete i nije ih slala OLAF-u, koja smatra da u tome ništa nema sporno i na taj način, u potpunosti već ionako razrušeno povjerenje hrvatskih građana devastira – put podržavanja takve državne odvjetnice je put rušenja institucija.

Da nema oporbe koja na ovome inzistira, koja je uz pomoć medija neke stvari i otkrila, pa mi ništa ne bismo ni znali.

Premijer sigurno ne bi sam kritizirao Hrvoj Šipek što su ti predmeti čamili u DORH-ovim ladicama umjesto da su išli OLAF-u”, naglašava Kekin koja smatra da lijeva oporba radi dobar posao.

Podržat će prosvjed liječnika

Kekin kaže da će podržati veliki prosvjed liječnika 18. ožujka.

“Mislim da bi prosvjed trebali podržati svi oni koji su nezadovoljni uslugama hrvatskog zdravstvenog sustava jer je za to koliko su loše usluge sustava odgovorno Ministarstvo zdravstva i ministar Beroš.

A to da su liječnici spremni ići potencijalno u štrajk, svjedoči o tome kako vide njega i njegovo upravljanje i već predstavljenu reformu koja jasno pokazuje u kojem smjeru se planira voditi hrvatsko zdravstvo, a to je u smjeru daljnjeg oslabljivanja”, rekla je.

Dodaje da će ići na prosvjed.

“Premijer voli relativizirati i skretati pažnju na nešto drugo. Kao liječnica sam imala dobar uvid koji su minusi zdravstvenog sustava, a kao političarka vidim u kojem smjeru se sustav vodi.

Ministar Beroš pred kamerama i u Saboru priča jedno, a u dokumente stavlja nešto sasvim drugo. Kroz nekoliko godina će to dovesti do velike štete”, upozorava Kekin.

“Beroš radi kompletnu devastaciju zdravstva”

Ističe da su najveći problemi zdravstvenog sustava “na koljena dovedena primarna zdravstvena zaštita, model financiranja ustanova koje se financiraju preko limita, te pitanje upravljanja, odnosno kako su upravljači birani.

Osim što su birani uglavnom politički podobni ljudi koji nisu motivirani da uvode red u sustav, tu je i pitanje sukoba interesa kad je riječ o tome koliko ih farmaceutske firme plaćaju, pitanje privatnog i javnog, pitanje da ako rješavate liste čekanja u privatnom sustavu, onda vi novac prelijevate u privatni sustav i on vuče liječnike iz javnog sustava.

Ovo što sada radi Beroš je kompletna devastacija javnog zdravstvenog sustava”.

Zanemaruje se problem mentalnog zdravlja djece i mladih

Kekin naglašava koliko je velik problem zanemarivanja mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj.

“Od početka pandemije smo upozoravali da pritisak koji je stavljen na djecu i mlade u periodu pandemije toliko jak da je nemoguće da neće imati odjeka. Ministru to nije bila bitna tema.

Nemamo stručnjaka u javnom sustavu, ne školujemo dovoljno psihologa… Na pregled dječjeg psihijatra čekate 350 dana. Samo jedna bolnica je specijalizirana za takve poremećaje i to samo u Zagrebu.

Ministar je ostao gluh na naša upozorenja. Za rješavanje tog problema nema političke volje. Kad se ne bavite problemima mentalnog zdravlja djece, oni ne nestanu, samo se produbljuju i u odrasloj dobi postaju teže izlječivi”, kaže.

O sjednici o transrodnosti djece

Kad je riječ o tematskoj sjednici Odbora za obitelj i odbora za zdravstvo koju je Kekin napustila zbog toga što je bilo rečeno na sjednici prošloga tjedna, a potom ju je Udruga hrvatska mati prijavila Hrvatskoj liječničkoj komori.

“Danas kad sam to vidjela rekla sam da će moj jedini komentar na tu prijavu biti – ŠĆ!

Prvo, tematsku sjednicu koju su organizirala dva odbora koja su baratala s izmišljenim brojkama i izmišljenim dijagnozama poput problematike spolne orijentacije.

Također, sjednica je bila organizirana na način da su najviše vremena za govorenje imali ljudi koji se temom transrodnosti kod mladih nisu nikad u životu bavili, niti pet minuta.

Mislim na Hermana Vukušića i Željku Markić, i tako dalje. Nismo samo mi kad smo to shvatili izašli sa sjednice, izašli su stručnjaci koji se bave tom djecom”.

O radu za Željku Markić

Na pitanje o tome je li radila za Željku Markić koju sada proziva, kaže: “Ja sam za firmu Željke Markić radila 2010. godine nakon polaganja svog stručnog ispita.

Ona je tada bila javnosti potpuno nepoznata, pa tako i meni. Nije imala javne istupe i imala je firmu za klinička ispitivanja.

U periodu čekanja specijalizacije od niti godinu dana, ja sam tamo radila, a potom krenula na specijalizaciju iz psihijatrije”.

O posvojiteljima uhićenim u Zambiji

Kad je riječ o parovima posvojitelja koji su uhićeni u Zambiji, kaže: “Zadnjih dva mjeseca je u hrvatskom javnom prostoru izrazito glasan govor mržnje.

Radi se o pojedincima koji su očito lišeni elementarne empatije jer huškaju na one koji su očito išli u što su išli bez loših namjera. Ja sam sigurna da su navedeni izrazita manjina u našem društvu, ali mreže dozvoljavaju da su oni izrazito glasni”.

Na pitanje treba li to politika jasnije osuditi, za N1 odgovara: “Mi nemamo uopće dileme da li ovih dana svjedočimo jakoj transfobnoj kampanji u Hrvatskoj.

Mislim da bi to svi političari i javne osobe trebale osuditi. Mi imamo transrodne i gay i posvojene djece u Hrvatskoj. Oni čitaju ove komentare ispod tih članaka.

Oni koji pod egidom zaštite djece kontinuirano svu tu djecu dovode u osjećaj nesigurnosti, trebali bi se zapitati što rade.”