U Hrvatskoj je prije dvije godine zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, a do danas je od posljedica COVID-a umrlo gotovo 15 tisuća ljudi. U dvije godine i pet epidemijskih valova prouzročenih različitima varijantama koronavirusa zaraženo je više od milijuna ljudi, a unatoč činjenici da je cjepivo protiv ove bolesti dostupno više od godinu dana, njime je u Hrvatskoj cijepljeno manje od 60 posto stanovništva. Hrvatsku borbi protiv koronavirusa tijekom ove dvije godine mnogi su stručnjaci ocijenili blagom, posebice kad je riječ o epidemijskim mjerama i kampanji cijepljenja koja nije postigla očekivani učinak.

Dobro krenuli

Prof. dr. Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu u protekle dvije godine bio vrlo je izravno kritizirao Hrvatski model borbe s pandemijom COVID-a, a nedavno je komentirao kako mjere kod nisu dale rezultat, uvedene su prekasno i ljudi ih se ne pridržavaju zbog čega treba početi razmatrati njihovo ukidanje jer ako nisu učinkovite, onda ih je nepotrebno imati.

– U prvih šest mjeseci pandemije hrvatska borba s COVID-om je bila stručna i uspješna. Pokazali smo kvalitetu našeg javnog zdravstva i ljudi su pratili savjete jer su imali povjerenje u struku. Nažalost, nakon ljeta 2020. godine imamo dominaciju političkih razloga nad stručnim činjenicama i rezultat toga je da smo od rujna 2020. godine do danas među zemljama s najviše umrlih od COVID-a po broju stanovnika. Moramo se ipak podsjetiti da su među 15.000 ljudi koji su umrli članovi nečije obitelji, prijatelji i voljene osobe. To je uistinu ogroman gubitak za zemlju poput Hrvatske, smatra Đikić koji pritom izdvaja medicinske radnike koji su ove dvije godine pokazali stručnost i nesebičnost.

– Očigledno je da su zdravstveni radnici, liječnici, epidemiolozi, kao i medicinske sestre i tehničari odrađivali svoj posao na vrhunskoj razini, ogromnim naporima i u teškim uvjetima i da su spasili tisuće života koji su mogli biti dodatno izgubljeni. Njihove strukovne udruge su bile i javno vrlo aktivne i ukazivali su kako i zašto se može unaprijediti stručni rad, te kada su određene odluke Stožera bile zakašnjele ili nejasne, ističe Đikić.

Preispitivanje mjera

S obzirom na to da je tijekom dvogodišnjeg pandemijskog razdoblja često je kritizirao blage protuepidemijske mjere u Hrvatskoj, nameće se pitanje misli li da bi posljedice pandemije bile blaže da su mjere bile strože.

– Moj glavni savjet za uspješnu borbu protiv COVID-a djelovati je na temelju točnih podataka, rano i preventivno s pravilnim mjerama te pravovremeno komunicirati s javnošću o tome zašto se nove mjere uvode, ali i imati i točne parametre kada će se ukidati mjere koje više nisu potrebne i ne djeluju. Mislim da je ta logika jasna građanima u Hrvatskoj. Kada djelujete presporo i stalno čekate i oklijevate virus se širi među ljudima bez kontrole i tada je gotovo nemoguće mjerama spriječiti smrtnost i negativni utjecaj pandemije. To je i glavni razlog da smo u zadnja dva do tri mjeseca među najgorih deset zemalja na svijetu po smrtnosti, objašnjava Đikić.

U ovom trenutku većina europskih zemalja već je ukinula ili će uskoro ukinuti većinu protuepidemijskih mjera. Taj put, prema sadašnjim najavama iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, uskoro bi mogla slijediti i Hrvatska, a popuštanje će se u prvom redu odnositi na broj ljudi na javnim okupljanjima. Đikić pak pojašnjava zašto smatra da Hrvatska mora ukinuti postojeće mjere koje, prema njegovom mišljenju, nisu pokazale rezultate.

– U nedavnom intervjuu objasnio sam da je izrazito važno da Stožer prati i javno ukaže koje su mjere djelotvorne, a koje nisu. Ako COVID-potvrde nemaju učinak ili su uvedene nejasno ili se ne primjenjuju aktivno jer ih se malo ljudi pridržava, tada su takve mjere iluzorne i nedjelotvorne jer daju lažnu sliku zaštite od COVID-a. Imate toliko nelogičnosti o uvođenju COVID-potvrda, od neprihvaćanja PCR testova iz inozemstva, do uvođenja antigenskih testova u Hrvatskoj koji nisu prihvaćeni u Europskoj uniji i slično. Kada su COVID-potvrde uvedene u Italiji, bio sam u Napulju u rujnu prošle godine i COVID-potvrde su provjeravane u svakom baru i pizzeriji, ne samo bolnicama. Takvo jasno provođenje mjera se pokazalo izrazito uspješno i dovelo je do sprečavanja širenja zaraze i povećanja cijepljenja kao i spašavanje brojnih života, naglašava Đikić.

Kontrola virusa

Đikić je vrlo rano počeo najavljivati peti val koji je nakon silovitog udara prije dva mjeseca trenutno u cijeloj Europi u silaznom trendu. U ovom trenutku vjeruje da svijet polako, što zbog preboljenja, što zbog cijepljenja prelazi u fazu kontrole širenja virusa.

– Na temelju znanstvenih podatka brojni stručnjaci su ukazivali na opasnosti i predviđali ovakav rasplet. Osobno sam se aktivirao u rujnu 2020. godine kada je bilo očigledno da je ogromna smrtnost u Hrvatskoj u drugom valu i da ćemo samo u jednom mjesecu imati oko 1.500 umrlih. Moja predviđanja o petom valu su bila bazirana na novim karakteristikama omikron varijante koja je i danas dominantna širom svijeta. Dobro je da brojevi novozaraženih snažno padaju, no i dalje trebamo biti oprezni i štititi se pravilnim načinom života, a to je izbjegavanje kontakata, nošenje maski, testiranja kada je potrebno i cijepljenja. Vjerujem da smo zaštićeni velikim dijelom imunitetom stvorenim cijepljenjem ili preboljenjem te da polako, ali sigurno idemo prema fazi kontrole ovog virusa i prelaska pandemije u endemiju. Uz sve pozitivne najave, najvažnije je izbjeći pojavu novih varijanti virusa koje su opasnije jer uspješno izbjegavaju naš stvoreni imunitet. Vjerujem da ćemo u budućnosti moći prevenirati veliku smrtnost od pojave novih varijanti cijepljenjem, slično kao što se štitimo protiv gripe svaku jesen, mišljenja je Đikić.

Hrvatska u ovom trenutku, ne bi li se pripremila za eventualna nova širenja koronavirusa, prema Đikićevom mišljenju, već sada treba početi razmišljati o jeseni, a ne kao dosad o okviru borbe protiv širenja virusa početi razmišljati na kraju ljeta.

– Sada je izrazito važno pripremati se za jesen, a ne čekati do kraja ljeta kada će biti kasno. Neophodno je sada pravilnim informacijama, educiranjem građana, donošenjem strategije cijepljenja, pokrenuti novu, energičnu kampanju cijepljenja. Puno puta sam naglašavao da bi Stožer trebao nakon dvije godine djelovanja morao objaviti bar nekakav kostur plana aktivnosti i mogućnosti u borbi protiv novih varijanti virusa. Ne bismo si smjeli dopustiti da kao i prošle godine uđemo u četvrti val iz kojeg nikada ne izlazimo, nego imamo nastavak petog vala, koji i dalje svakodnevno odnosi oko 40 ljudskih života. To možemo spriječiti pravilnim komuniciranjem, mjerama i cijepljenjem, zaključuje Đikić.