Hrvatski građani vole janjetinu, ali si je tek rijetki mogu priuštiti / Foto GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL
Piletinu najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Slijedi svinjetina s 36 posto udjela uz 4 posto rasta. Za teletinu se najčešće odlučuje 7 posto građana, puretinu bira 3 posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj
povezane vijesti
Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana, odnosno svaki četvrti, meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina. Pritom je broj onih koji svakodnevno jedu meso u odnosu na istraživanje iz 2022. godine porastao za 5 posto, no ipak je najviše onih koji meso jedu nekoliko puta tjedno, njih 64 posto, a prije dvije godine bilo ih je pet posto više. Da ne jede meso, istaknulo je tri posto ispitanih građana, dok je onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno šest posto.
Najčešće piletina
Najpopularniju piletinu najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz 4 posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 posto građana, puretinu bira 3 posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.
No, kad ih se pita koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati podosta su drukčiji od onoga što se najčešće konzumira. Na vrhu su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od 5 posto). Teletinu preferira 18 posto građana (jedan posto više u odnosu na 2022.), a janjetinu njih 12 posto (tri posto manje nego 2022.), dok kombinirano te dvije vrste mesa preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto. Teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega 8 posto ispitanih, što govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine 6 posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili jedan posto manje nego prije dvije godine. Odmah potom dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s 8 posto, parizer sa 6 posto, kulen s 4 posto i vratina s 2 posto.
Slanina u vrhu
Kad je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole, i ovdje su rezultati drukčiji od onoga što se najčešće konzumira. Iako je I ovdje na vrhu slanina s 29 posto udjela, odmah iza nje slijedi pršut s 28 posto; kulen preferira 15 posto građana, a šunku 13 posto. I ovdje možemo na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto.
Istraživanja su tijekom ožujka 2024. godine provedena na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina, a tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja.