RIJEKA – Dok je PGŽ već gotovo dva mjeseca županija s najvišom incidencijom zaraze koronavirusom koju gotovo školski prati broj hospitaliziranih, krećući se između pet i deset posto udjela u ukupnom broju slučajeva, susjedna Istarska županija uvrštava se u područja s najnižom incidencijom, ali i nevjerojatno visokim udjelom hospitaliziranih u ukupnom broju aktivnih slučajeva. Jučer je, primjerice, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije ispitano 113 uzoraka briseva na COVID-19 te je potvrđena jedna novozaražena osoba, pa je u Istri prema podacima Stožera civilne zaštite bilo 129 COVID-19 pozitivnih osoba. Međutim na Odjelu za infektologiju Opće bolnice u Puli na liječenju je bilo čak 96 osoba, a njih devetero liječilo se uz pomoć respiratora.

Veliki nesrazmjer

Veliki nesrazmjer između niskog broja novih slučajeva i broja hospitaliziranih koji je jučer iznosio čak 73 posto aktivnih slučajeva u Istarskoj županiji, komentirala je ravnateljica Opće bolnice Pula dr. Irena Hrstić. Prema njezinom tumačenju, svi pacijenti koji se liječe u pulskoj bolnici, zahtijevaju bolničko liječenje te se svi tretiraju kao ozbiljni slučajevi zaraze koronavirusom.

– Ja vam mogu samo reći kako tumačim naše brojke. Svi naši pacijenti koji su zbog COVID-19 u bolnici, iziskuju bolničko liječenje. To odgovorno tvrdimo. Niti jedan od naših pacijenata koji se kod nas liječi nije zdrav, niti je blago bolestan. Ne mogu komentirati niti Zadar, ni Split, ni Dubrovnik, ni Rijeku, ni Zagreb, stvarno ne mogu. Ja znam samo podatke za našu bolnicu. Svi naši hospitalizirani su ljudi koji su došli u aktivnom COVID-u i imaju bolest koju treba liječiti. Imaju dugotrajnu kliničku sliku i zahtijevaju bolničko liječenje. Od ovih 96 pacijenta, imamo deset pacijenata koji su izašli iz aktivne infekcije, no to znači da još uvijek imamo 86 u aktivnoj fazi, objašnjava Hrstić.

Pulska bolnica koja je odnedavno preseljena u novoizgrađeni objekt, svoju staru zgradu, tzv. mornaričku bolnicu, pretvorila je u COVID-bolnicu. Zbog manjka kadra koji skrbi o COVID-bolesnicima, ova je bolnica izdala i javni poziv svim volonterima koji bi pomagali u brizi oko pacijenata koji se liječe u pulskoj bolnici. Hrstić kaže kako se problem nedostatka kadra rješava kontinuiranom reorganizacijom i kroz prekovremeni rad. U bolnici se spajaju odjeli, a reorganizacija se, kako dodaje Hrstić, odvija uz pomoć vlastitih resursa. Na pitanje kako pulska bolnica stoji s tzv. hladnim pogonom, odnosno zbrinjavanjem pacijenata koji nisu zaraženi koronavirusom, a trebaju liječničku pomoć, Hrstić ističe da svi prioritetni bolesnici dobivaju liječničku pomoć.

Prioritetne obrade

– Pitanje je definicije hladnog pogona. Moja definicija hladnog pogona se razlikuje od opće definicije. Hladni pogon je kad se netko zaista elektivno obrađuje i operira. Primjerice, asimptomatske kamence u žučnjaku ne operiramo, no komplicirani i upaljeni žučnjak nije službeno hitni, no nije ni dio hladnog pogona. Ja koristim termin prioritetnih pacijenata ako govorimo o operativnom programu, ističe Hrstić, dodajući kako se prioritetni pacijenti u pulskoj bolnici obrađuju.

U novoj bolnici se, prema riječima Hrstić, kad je riječ o zaraženima koronavirusom, liječe samo slučajno zalutali pacijenti ili rodilje s COVID-om. Koncem prošle godine i u pulskoj je bolnici otvoren respiracijski centar pa se pacijenti iz Istre u riječki KBC zbog liječenja u respiracijskom centru šalju samo kad riječka bolnica ima dovoljno kapaciteta ili ako se radi o teškim komplikacijama koje zahtijevaju složene oblike liječenja, poput liječenja na ECMO uređaju.

– Kada KBC Rijeka uđe u fazu da ne može na respiratorima primati naše pacijente, onda mi aktiviramo naš respiracijski centar. U ovom trenutku naših pacijenata na respiratoru u riječkoj bolnici ne bi smjelo biti, naglašava Hrstić.

Jučer se na respiratoru u Puli liječilo devet pacijenata. Dob pacijenata je, kako kaže Hrstić, deset godina niža nego što je to bilo u prethodnom valu pa je prosječna dob hospitaliziranih pacijenata u pulskoj bolnici 68 godina, a u respiracijskom centru taj se prosjek kreće oko 65 godina.

Stabilna stagnacija

– Ja mislim da smo i mi u ovom trenutku došli do vrha i razdoblja stabilne stagnacije. Inače, mi imamo kratke boravke u bolnici te nam manji postotak ljudi dugo boravi u bolnici. Na današnji dan medijan boravka u bolnici kod nas iznosi šest dana, a to je znakovito za sve one koji se razumiju u statistiku. To govori da se radi o ljudima koji su još uvijek u infektivnoj fazi. Pacijenti s COVID-om se ne javljaju odmah prvi dan u bolnicu na pregled. Većina ih dođe šesti ili sedmi dan od početka bolesti. Nakon šest dana oni najčešće izlaze, a gotovo nitko kod nas nije došao s prvim danom bolesti i najčešće dođu oko sedmog i desetog dana od prvog dana simptoma. Inače, mi u bolnici testiramo brzim testovima, a našem Zavodu za javno zdravstvo smo prioritetni i dobijemo nalaze najkasnije u roku od četiri sata, pojašnjava Hrstić.