RIJEKA – Nove mjere Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o duljini trajanja moratorija kose se na neki način s većinom odobrenih moratorija poduzećima u Hrvatskoj. EBA, naime, po novom traži da moratoriji ne budu dulji od devet mjeseci, a kod nas većina kompanija koje su ugovorile moratorij dolazi iz turističkog sektora, gdje su moratoriji odobravani na godinu dana. Iako se EBA-ine smjernice prije svega odnose na nove moratorije, ipak su nova pravila dodatan pritisak na bankare i njihove klijente.

Treba odmah reći da će ono što je od moratorija u turizmu ranije ugovoreno biti, naravno, i ispoštovano; trajat će godinu dana, a većinom su to moratoriji koji su ugovoreni 30. lipnja 2020., a istječu 30. lipnja 2021. Kompanije dakle neće biti u tom smislu pogođene, ali će ih možda pogoditi to što im moratoriji neće biti dodatno produljeni. No, EBA-ina nova regulativa »kosnut« će malo banke u Hrvatskoj, a onda posredno možda i klijente jer će se tri mjeseca ranije ipak početi ozbiljnije pripremati za iskazivanje loših kredita.

Nadaju se oporavku

Već 31. ožujka ističe dakle EBA-in propisani rok od devet mjeseci za većinu ugovora (ako su ugovoreni sredinom prošle godine). To su »stari« moratoriji, no ipak se, kako su potvrdili u HUB-u, do 30. lipnja mora iskazati realno stanje plasmana. To znači da bi banke mogle polako početi podsjećati ove klijente na skori istek moratorija. U svakom slučaju, stari se moratoriji, dulji od devet mjeseci, nakon 30. lipnja više ne bi mogli produžiti, dok što se novih tiče – a EBA je ostavila mogućnost njihova ugovaranja još do kraja ovog mjeseca – trebali bi, kako stvari sada stoje, biti kraći i završiti unutar 2021.

Ako neko poduzeće sada i zatraži moratorij, on vjerojatno neće biti moguć na rok dulji od devet mjeseci, odnosno ne dulje nego do kraja godine. Moratorija na onako duge rokove kakve je primjerice lani dobio turizam, a koji dakle polovicom ove godine istječu, teško da će više biti. To bi, naime, značilo da su takvi klijenti u zaista lošoj situaciji. Naravno, svi se nadaju da neće biti ni potrebno dodatno išta ugovarati, da će se ekonomija ulaskom u ljeto i sezonu sama po sebi oporaviti, odnosno da će epidemiološka situacija to dozvoliti.

Različite potrebe

I Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), na nedavnom je brifingu kazao upravo to, da je »rečeno da najdulji moratorij, nažalost, može trajati devet mjeseci, ali i da moratoriji moraju završiti praktički do kraja ove godine.«
– Mi mislimo da će, ako većina našeg turizma proradi negdje s 30. lipnja, ova mjera koju imamo biti dovoljna i da će ogromna većina tog dijela našeg gospodarstva ući u nekakvu normalu, čim im se oporave prihodi, rekao je Adrović. Svi se dakle nadaju boljoj sezoni i skorom izlasku iz ove krize. No, Adrović je podsjetio na još jedan aspekt priče, a to je, kako se donose pravila na razini EU-a i kako – s obzirom na različitu strukturu ekonomija industrijskog sjevera i turističkog juga – nekima odgovaraju više, nekima manje.

– Kod donošenja tih mjera uvijek je interesantno mišljenje sjevera, koji je industrijski orijentiran, u odnosu na europski jug, gdje su Španjolska, Grčka, Hrvatska i druge zemlje, i gdje je drugačija struktura gospodarstva, tako da su i potrebe tih južnijih zemalja, uključujući i Hrvatsku, bitno drugačije. Kako se mjere donose nekakvim konsenzusom, tako su i ove donošene ovako kako jesu. No, bez obzira na to, mislim da bi to trebalo biti dovoljno pod uvjetom da se počne sve vraćati u normalu u idućih nekoliko mjeseci što svi očekujemo i čemu se nadamo, rekao je Adrović. Jasno je dakle da su mjere i u ovom slučaju skrojene bliže potrebama sjevera koji ima razvijenu industriju i već se pomalo oporavlja, dok ekonomije koje se oslanjaju na usluge i turizam i dalje bilježe znatne minuse te, s obzirom na pandemiju, s bojazni gledaju u novu sezonu.

Dubinska analiza

EBA je, naime, nedavno propisala da se novi moratoriji još mogu odobravati do konca ovog mjeseca, čime je svojevremeno i produljila rokove za njihovo ugovaranje, no, kako je opisano, donijela je i pravilo da moratoriji ne bi smjeli biti dulji od devet mjeseci. Ako neki moratorij traje dulje, banka mora nakon tog roka krenuti s dubinskom analizom klijenta, realnim prikazivanjem poslovanja, klasificiranjem po potrebi tih plasmana u loše itd. Podsjetimo, krediti koji su pod moratorijima ne ulaze pod loše kredite, te banke za njih ne moraju plaćati penale, no sada se rok za takvo pravilo skraćuje.
– U slučaju da ukupno odobreni moratoriji od početka krize uzrokovane bolešću COVID-19 traju duže od devet mjeseci, banke su dužne provesti dubinsku analizu klijenta kako bi utvrdile dugoročnu kvalitetu toga kredita i na osnovi toga trebaju donijeti odluku o tome je li kredit potrebno reklasificirati u rizične kategorije višeg rizika naplate, stoji na webu HNB-a, gdje precizno prenose EBA-inu odluku.