ZAGREB – Udruga Franak nastavlja borbu na još jednom »frontu« s državom, ogorčena istupom ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića koji smatra da se ništa ne može učiniti kako bi se zaštitilo dužnike koji su u bankama potpisivali suglasnosti da im se u slučaju neplaćanja kredita plijeni cijela plaća. Podsjetimo, kako je Bošnjaković kazao za naš list prošli tjedan, svi oni koji su od 2005. do lipnja 2008. godine potpisivali takvu suglasnost u bankama, kao uvjet za dobivanje kredita, ne mogu biti zaštićeni od pljenidbe cijele plaće jer su njhove suglasnosti tada bile dozvoljene Ovršnim zakonom. Iako postojeći Ovršni zakon štiti dio plaće od ovrhe, to se, smatra ministar, ne odnosi i na dužnike s ranije potpisanim suglasnostima. Bilo bi protuustavno, smatra on, da te izjave danas ne budu ovršne isprave.

Potpisana suglasnost

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić jučer je, međutim, otkrio još nešto – da je i Zakon o radu u doba spornih isprava ograničavao ovrhe plaća, što znači da su takve isprave i nezakonite, i neustavne. Zakon o radu, na snazi do kraja prosinca 2009. godine, ističe Aleksić, štiti plaću pri ovrhama jer kaže da »najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može biti prisilno ustegnuta radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno ustegnuti najviše jedna trećina plaće zaposlenika«.

Udruga Franak traži zaštitu dužnika koji su u bankama potpisivali suglasnost da im se u slučaju neplaćanja kredita plijeni cijela plaća / Foto Sergej DRECHSLER

Koliko u državi ima dužnika koji su u bankama potpisivali suglasnost, nije poznato, no činjenica je da se upravo u to vrijeme, od 2005. do kraja 2008., prije gospodarske krize, dizalo najviše kredita. U sada bezizlaznoj situaciji našla se i Dijana Rivić iz Splita, ekonomistica kojoj je poslodavac, kako nam kaže, sukladno uputama iz Fine, najavio pljenidbu čitave plaće zbog ovrhe.

– Suprug i ja smo 2007. godine digli kredit za stan, zbog čega je tada u banci potpisana i suglasnost. Suprug Zlatko je bio u ratu branitelj, poslije rata vojno lice, s dobrim primanjima, moja je plaća pak prosječna. Živjeli smo dostojno, uredno podmirivali sve svoje obveze pa tako i za stambeni kredit. Prije šest godina, kad je naše dvoje djece bilo još maloljetno, suprug je poginuo, i ja sam ostala sama, život mi se potpuno preokrenuo, nemoguće je opisati kakva je to užasna situacija. Ipak, nekako sam se snalazila, otad sam pod ovrhom, no dio primanja mi je ostajao za život. Unatrag 15 dana, otkad mi je poslodavac najavio ovrhu nad cijelom plaćom zbog kredita, moj je život, i život moje djece, ugrožen, ne znam kako ću i što ću… – priča nam Dijana, či ja su djeca danas punoljetna i odškolovana, no to ne znači da im više ne treba njena pomoć.

Otvoreno pismo

Dogodi li se najgore, odnosno bude li zbog ovrhe ostajala bez cijele plaće, kaže, život više neće biti moguć.

– Ne mogu očekivati pomoć od banke, to je iluzorno, ali država me mora zaštititi. Pa koga štiti Ustav – da li banke ili svoje građane? Moj je kredit u »švicarcima«, kad je bilo najgore, s rate od 3.800 kuna porastao na 12.000, ne znam ni sama kako sam to preživljavala. Ipak, nikad nisam ostajala bez cijele plaće zbog ovrhe, a sad bih mogla. Radim, za svoj rad zasluženo primam plaću, imam pravo na zaradu od koje ću kako-tako živjeti. Dopusti li država ovrhu nad cijelim plaćama, to znači da ću raditi samo za banku! – priča Dijana. Djecu je, sretna je, izvela na pravi put, kaže nam, no što će sada biti s njom, i s njima, ne zna…

Zbog onih koji bi u ovrhama mogli ostajati bez cijele plaće, Udruga Franak je Vladi i Ustavnom sudu poslala otvoreno pismo kojim traže da se javno očituju, i obavijeste javnost kako postojeći Ovršni zakon od ovrhe cijele plaće štiti i one s potpisanim suglasnostima bankama otprije 17. lipnja 2008. godine. Smatraju da je Ustavni sud pravilno postupio kad je u srpnju ove godine ukinuo točku Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima iz 2013., kojom je tada ministar financija Slavko Linić od ovrhe cijele plaće zaštitio i dužnike sa suglasnostima, no to ne znači, napominju u Udruzi Franak, da su dužnici ostali nezaštićeni.

Važeće suglasnosti

Prema službenom pojašnjenju Ministarstva pravosuđa našem listu, 2008. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kojim je propisano da dužnik može javnobilježnički ovjerenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe, no to se nije moglo primjenjivati na suglasnosti ovjerene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dakle prije 17. lipnja 2008. godine.

U rujnu 2012. usvojen je novi Ovršni zakon kojim je propisano da dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. »U skladu sa stajalištem Ustavnog suda RH, izjave o suglasnosti ovjerene do 17. lipnja 2008. godine vrijede i nadalje, pa je FINA dužna provesti ovrhu u skladu s opsegom dopuštenja ovrhe na plaći koji proizlazi iz sadržaja izjave«, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa.

U srpnju 2017. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kojim je propisano da, u slučaju kad se ovrha provodi na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s 2/3 na 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. U prijelaznim odredbama, napominju u Ministarstvu, stoji kako će se zakon primjenjivati na postupke u tijeku, bez obzira na to kad su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti, no prema pojašnjenju ministra Bošnjakovića našem listu, ne može se dirati u izjave koje su u svoje vrijeme bile definirane zakonom.

Nehumane ovrhe

Kako pak ističu u Udruzi Franak, Ustavni sud nije niti jednom riječju zabranio da se zakonom propisuje povratno djelovanje pojedinih odredaba zakona, niti je to bio predmet odlučivanja Ustavnoga suda. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz ove godine propisana su ograničenja ovrhe ovršenikovih primanja te propisano da se primjenjuje na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira kad su pokrenuti. Moguće su, kažu, i nove izmjene Ovršnog zakona, kojima bi se propisalo da postojeći zakon vrijedi i za one koji su potpisali suglasnosti.

»Ovrhu cijele plaće nije moguće izvršiti niti u jednoj uljuđenoj civiliziranoj zemlji. Takve nehumane ovrhe bile bi užasna diskriminacija dijela naših građana, i to bi bilo otežavanje preživljavanja svih takvih građana koji su svojevremeno kod potpisivanja spornih izjava dovedeni pred gotov čin, uzmi ili ostavi, što je suprotno i Direktivi 93/13 Vijeća EU-a«, pišu u Franku. Od Vlade traže da se očituje o ovom pitanju, a od Ustavnog suda da kaže kako nije zabranio povratno djelovanje zakona, nego samo ukinuo dio pravilnika jer ministar financija tada, 2013. godine, nije imao ovlast pravilnikom propisivati povratno djelovanje zakona. Od suda traže i da se očituje kako ministar, niti bilo koji drugi dužnosnik, nema ovlast prejudicirati buduće odluke Ustavnoga suda i unaprijed govoriti kako će neki dio zakona biti neustavan ukoliko se propiše povratno djelovanje dijela toga zakona.

»Molimo predsjednika Vlade RH i predsjednika Ustavnog suda RH da promptno reagiraju i otklone strahove velikog broja ovršenika, koji su u istinskoj panici zbog eventualnih budućih ovrha njihovih cijelih primanja, što će im onemogućiti ionako teško preživljavanje uslijed životnih kriza u kojima se nalaze, često ne svojom krivicom, nego zbog smanjenih plaća, zbog gubitka posla pojedinih članova obitelji i slično«, zaključuju u Udruzi Franak.