Nakon vrlo dobrih rezultata koji su kandidati HDZ-a krajem prošle godine postigli na izborima za vijeća mjesnih odbora u Poreču i u Bujama, u toj su se stranci ozbiljno i vrlo ambiciozno pripremali i za isti test koji ih je početkom ove godine očekivao u najvećem istarskom gradu Puli. Stranačke liste sastavljene su za svih 16 gradskih mjesnih odbora, a dan izbora pokazao je da odluka za tako ambiciozan nastup nije bila bez pokrića. Naime, osvojeno je 13 vijećničkih mandata, gotovo četverostruko više nego u proteklom sazivu, a ispunjen je još jedan važan cilj koji su u HDZ-u zacrtali pred izbore, a to je da u novom sazivu budu prisutni u gotovo svim pulskim mjesnim odborima. Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima nakon izbora ne skriva predsjednica pulskog HDZ-a dr. Irena Hrstić koja je bila na čelu stranačkog tima koji je, kaže, odradio doista veliki posao za ove male gradske izbore.

Specifični prioriteti

– U velikoj su zabludi oni koji misle da su pripreme i izlazak na bilo koje izbore jednostavan proces, a ja bih rekla da su ove za članove vijeća mjesnih odbora, za veliku stranku kao što smo mi, organizacijski možda čak i najteže. Razlozi za to su velik broj kandidata i lista koje treba sastaviti, ali i činjenica da se predizborni programi pripremaju za 16 gradskih kvartova koji imaju različite prioritete i birače kojima treba na potpuno različite načine pristupiti. Doduše, svi traže rješenja za slične komunalne probleme koji ih muče poput rasvjete, otpada i prometa ili javnih sadržaja i zelenih površina, ali ipak se radi o 16 različitih komunikacijskih struktura jer svaki kvart ima svoje specifične prioritete. Primijetili smo i da dio građana nije baš dobro upoznat s teritorijalnom podjelom i obuhvatom njihova mjesnog odbora, pa su tako primjerice mnogi od onih s kojima smo razgovarali na Stoji bili uvjereni da pripadaju istoimenom mjesnom odboru, a ustvari su pripadali mjesnom odboru Sveti Polikarp Sisplac, a takvih slučajeva bilo je i u drugim dijelovima grada.

Zbog svega toga posao sastavljanja lista pokazao se vrlo zahtjevnim jer smo od početka planirali izaći na izbore u svih 16 mjesnih odbora i graditi jednu pozitivnu priču jer smo kroz razgovor s građanima spoznali da je percepcija HDZ-a bitno drukčija i pozitivnija nego što je nekad bila. Stoga je razumljivo da nam je prva velika sreća bila što smo u tome uspjeli, a onda smo shvatili da smo zapravo tek na početku i da do cilja ima još puno rada.

Usprkos velikom angažmanu svih političkih aktera i upozoravanju na važnost ovih izbora za kvalitetu života u kvartovima,izlaznost je ostala poprilično mala. Zbog čega je to tako?

– Pa očito je da u tom pokušaju osvješćivanja važnosti izbora među građanima politički akteri nisu u potpunosti uspjeli s obzirom na to da izlaznost na razini 12,99 posto pokazuje da većina Puljana i dalje ne shvaća da im utjecaj ideja, koje i sami zastupaju, u vijećima mjesnih odbora može značiti puno. Ne samo da potencijal toga što se može napraviti nisu uspjele građanima približiti političke stranke, već svoj stav temeljim na tome što ni nezavisne liste, koje su proizišle isključivo iz tih mjesnih odbora i okupile se oko zaista specifičnih ciljeva i potreba stanovnika nekog kvarta, nisu polučile ništa bolji motivacijski efekt, ni mobilizirale za izlazak na birališta veći broj birača. Broj nezavisnih lista na ovim izborima je značajno porastao i neke od njih su postigle doista odličan rezultat, no izlaznost na izbore bila je ipak nešto manja nego prije četiri godine.

Kad već spominjete brojke, zanimljivo je tu skromnu izlaznost staviti i u korelaciju s nikad većim brojem kandidacijskih lista koje su bile prijavljene na izbore. Prvi put u povijesti, mjesnim izborima prethodila je predizborna kampanja što pokazuje da su, prije svega za političke stranke, oni ipak bili iznimno važni. Zbog čega su jedni »mali« izbori izazvali toliko uzbuđenja među političarima u najvećem istarskom gradu?

– Kao što znamo, ovo su bili prvi izbori u Puli još od onih lokalnih u proljeće 2021. godine, na kojima se dogodila promjena vlasti, te je izvjesno da su sve važnije političke opcije željele testirati svoju snagu i uspjehom pokazati da pred novi izborni ciklus dobro stoje. S druge strane, ovi su izbori od mnogih bili doživljeni kao svojevrsna anketa pred skore parlamentarne izbore. Osobno ih nisam doživjela tako jer se radi o razini koja je lišena svih onih tema i programa koje karakteriziraju izbore na nacionalnoj razini, te će mi svakako biti zanimljivo usporediti rezultate nakon parlamentarnih izbora i vidjeti jesam li bila u pravu. Meni, kao predsjednici gradske organizacije HDZ-a, bilo je važno sudjelovati i postići određen uspjeh na ovim izborima zato što se radi o neposrednom kontaktu s građanima i prilici da se naša stranka svojim programima i idejama usmjerenim u razvoj i podizanje kvalitete života građana u potpunosti riješi nepravedne stigme nekakvog »stranog tijela« u lokalnoj politici koja nas predugo prati. Dakle, radi se o komunikaciji izvan zatvorenih krugova, s ljudima koji nisu nužno članovi ili simpatizeri stranke, ali nam daju važne informacije o željama i potrebama za koje se trebamo zalagati. Radilo se o običnoj, svakodnevnoj komunikaciji, lišenoj velike politike, ideologije i svega onoga što karakterizira nekakvu klasičnu kampanju. I zato su ovi izbori meni bili važni.

Dojam je, barem prema javnosti, da su baš poput vas, postignutim rezultatima gotovo svi akteri bili zadovoljni. Većina ih je već u izbornoj noći ili jutro poslije proglasila svoju pobjedu, tako da se čini da izbornim rezultatima nije bilo previše nezadovoljnih. Mislite li i vi da je bilo tako?

– U biti svatko i jest ostvario neku svoju pobjedu, manju ili veću. Mislim da apsolutnog pobjednika ovih izbora nema. Relativni pobjednik izbora je IDS koji je osvojio 6 mjesnih odbora, te je odlične ili solidne rezultate osvojio i u većem dijelu ostalih, no činjenica je da su prije četiri godine apsolutnu većinu nakon izbora imali u čak 13 od 16 vijeća gradskih mjesnih odbora, pa ta relativna pobjeda vjerojatno nije baš svima u toj stranci jednako slatka. Mi smo osvojili 13 mandata i moramo biti jako zadovoljni značajnim rastom broja vijećnika u odnosu na zadnja dva izborna ciklusa. Zadovoljni smo i time što su izbori, kao što sam već napomenula, potvrdili da se percepcija građana prema HDZ-u mijenja.

Slaveći uspjeh nezavisnih, gradonačelnik Filip Zoričić dan nakon izbora zazvao je njihovo povezivanje i zajednički nastup na lokalnim izborima. Vjerujete li da taj put kojim je svojevremeno lokalno kročila Ladonja, a nacionalno Most, ima izgleda za nekakav dublji trag u pulskoj politici?

– Mislim da ne, ali dozvoljavam da imam drukčiju percepciju što znače ovi, a što izbori za gradsko vijeće. Držim da izbori za mjesne odbore nemaju puno veze s političkim usmjerenjem, već honoriraju one koji mogu ponuditi rješenja. Dio građana to je prepoznao u programima nezavisnih kandidata i oni su dobili njihovo povjerenje, no mislim da umrežavanje tih nezavisnih na lokalnoj razini nema nekog prevelikog potencijala jer tako bi oni izgubili osobnost koju su na ovaj način donijeli u gradsku politiku, te de facto postali nova politička stranka. Budući da se radi o osobama koje su ljude okupile oko svog imena i prezimena, držim da je nekorektno nakon izbora govoriti ovo je »moja«, a ovo »tvoja« nezavisna lista.

Politička neprijateljstva

Rekli ste da sumnjate u to da će se rezultati s ovih izbora značajnije u Puli preslikati na one na parlamentarnim, no koliko su po vama oni bili lakmus papir za testiranje raspoloženja Puljana pred lokalne izbore koji ih očekuju 2025. godine?

– Da, s tom konstatacijom bih se mogla donekle složiti, jer izvjesno je da je kroz ovaj izborni ciklus krenula mobilizacija političkih istomišljenika i priprema za te izbore koji će se dogoditi za nešto više od godinu dana. Mislim da je to puno bolja paralela nego ona o anketi za parlamentarne izbore. Djelomično smo dobili odgovor na pitanje kako u ovom trenutku građani »dišu«, no ne treba zaboraviti da smo u superizbornoj godini u kojoj nas do kraja godine očekuju još tri izlaska na birališta te postoji realna opasnost da se ljudi malo zasite politike. Zbog toga je pred nama vrlo izazovan zadatak zadržati razinu zainteresiranosti i emocija, te se nametnuti onim temama za koje će građani biti motivirani izići na izbore i dati im svoj glas.

S obzirom na odjek s birališta, ali i solidne rezultate ostvarene na »malim izborima« u nekoliko istarskih gradova, s kakvim ambicijama HDZ ulazi u predstojeći izborni ciklus i izbore koji nas očekuju u Puli i Istri?

– Mislim da se kroz protekla tri desetljeća, a posebice zadnjih godina, dogodila evolucija svijesti i birača na Poluotoku koji HDZ doživljavaju značajno drukčije nego tijekom devedesetih ili na početku dvijetisućitih. Mi smo demokršćanska narodnjačka stranka što je zapravo prirodna politička pozicija kroz koju je Istra i kroz povijest »disala«. Stranka, kao takva, iz prošlosti svakako nosi nekakvo breme »nevoljenog djeteta« u Istri, ali držim da se i zbog te tradicije, ali i zbog činjenice da smo se mi u HDZ-u razvijali i transformirali, kroz vrijeme i to »dijete« malo više zavoljelo. Dijelom je to zasluga vjerojatno i toga što su stigle neke nove generacije koje malo drukčije razmišljaju, ali sigurna sam da značajan udio u zaslugama za te promjene ima činjenica da se na puno primjera pokazalo da nema razloga za politička neprijateljstva iz nekih prošlih vremena jer »Zagreb« voli Istru baš kao i sve ostale dijelove Hrvatske. Naravno, predrasude još postoje, ali one se polako i postepeno otapaju te nam to daje za pravo da u sve izbore koje nam predstoje ulazimo s puno većim ambicijama nego dosad.

Ambicije će svakako biti veće i u Puli u kojoj danas u radu gradskog vijeća sudjelujete s dva vijećnika. Koliko ste zadovoljni smjerom u kojem grad ide i mislite li da Pula može bolje?

– Kratko i jasno, da. Ne samo da može, nego i mora. To naravno ne znači da je sve ono što se trenutno događa u gradu loše, jer ima jako dobrih stvari i projekata, ali prirodno je da se oni koji vole ovaj grad ne zadovoljavaju time, nego da teže još ljepšem i još boljem. Jedan zgodan primjer pada mi na pamet, a to je sjajna koncertna sezona koju smo lani imali u gradu i u Areni i kroz koju se naš grad pokazao u najboljem svjetlu. Prema dosadašnjim najavama, ona će ove godine biti još i bolja, što je u tom segmentu zabave dobar odgovor na vaše pitanje. Naravno, tu je i čitav niz drugih tema i pitanja oko kojih bi trebalo pronaći nekakav zajednički jezik i konsenzus jer nam je cilj u konačnici isti, a to je grad koji je bolje mjesto za život za sve njegove građane. Rođena sam i živim na Verudi i to je primjerice kvart koji je u zadnjih nekoliko godina zaista beskonačno odskočio, a opet prilikom razgovora s građanima pred ove izbore vidljiva je njihova želja da taj dio grada učine još boljim. To je jednostavno u prirodi čovjeka. Već neko vrijeme okosnicu razvoja grada čini turizam i činjenica je da moramo naći načina dodati dodanu vrijednost tom turizmu jer kroz njega grad živi svega nekoliko mjeseci, dok se u ostatku godine pretvara u spavaonicu. Mi ne možemo računati na 365 dana turizma, treba nam snažno sveučilište, trebaju nam radna mjesta u IT-u i nekakvoj proizvodnji, treba nam život u gradu i izvan tri ljetna mjeseca. Ja Pulu doživljavam kao urbani grad i iskreno, fali mi ta njegova urbana nota koja je izgubljena zato što u gradu nemamo više nekakvo mjesto okupljanja. Lutajući u traženju identiteta izgubili smo tu nekakvu gradsku srž, a činjenica je da imamo premalo stanovnika da bi intenzitet gradskog života mogli imati od Foruma do Trga Portarata, tržnice, Giardina, Titovog parka. Zadaća političara, svih nas, je osmisliti kako preokrenuti trendove i ne samo zaustaviti hibernaciju u većem dijelu godine, već i vratiti Puli ono što sam prije spomenula, štih urbanog središta tijekom cijele godine.

Zazivanje izbora u izbornoj godini je promašena tema

Kako ste doživjeli poruke s nedavnog skupa oporbe u Zagrebu i njihov poziv za hitno sazivanje izbora koji su ionako pred vratima?

– Rekla bih da je zazivanje izbora u izbornoj godini doista promašena tema. Očito je da se radilo isključivo o predizbornom skupu dijela opozicije koja je na trgu testirala svoj koalicijski potencijal, te pokušala u javnosti postići privid nekakvog jedinstva i zajedništva oko teme novih izbora koja nije sporna. Budući da će se oni za koji mjesec svakako i održati, znači li to da je ovaj prosvjedni ili predizborni skup uspio? Apsurdno. Uvjerena sam da će im rezultati još jednom pokazati što o njihovim argumentima misli većina hrvatskih građana i da će svojim glasovima honorirati dobar posao i siguran smjer u kojem Hrvatsku već zadnjih osam godina vode Andrej Plenković i njegova Vlada. Od izbora puno očekujemo i u našoj 8. izbornoj jedinici, a vjerujem da jednako visoka očekivanja od nas ima i naša središnjica. Mislim da nam brojni projekti realizirani uz pomoć Vlade u Istri, te dobar posao koji radi regionalna organizacija na čelu s Antonom Klimanom, daje jako dobru podlogu za taj optimizam.