Foto D. Škomrlj
Radnike poslodavci nisu prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje, ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme, ili radnici nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj. Među njima je i 321 strani radnik što je u odnosu na 2016. čak 50% više
ZAGREB Inspektori rada tijekom prošle godine u obavljenim nadzorima kod poslodavaca otkrili su 1.216 radnika na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos. No, te radnike poslodavci ili nisu prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme ili je, pak, bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada. Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih je 494 radilo bez prijave, odnosno na crno.
Brojke rastu
Stoga su inspektori usmenim rješenjem na licu mjesta zabranili obavljanje djelatnosti na mjesec dana kod 308 poslodavaca kod kojih su ti radnici radili. Skoro svaki četvrti poslodavac pribjegao je mogućnosti otkupa kazne te je po svakom radniku zatečenom na radu na crno uplatio po 30 tisuća kuna kazne te si time osigurao nastavak rada i prije isteka od mjesec dana. Ukupno su tako 84 poslodavca za 109 radnika koji su kod njih zatečeni u radu na crno u proračun lani uplatila 3,27 milijuna kuna.
Lani su poslodavci već u proljeće s početkom građevinskih radova te sve glasnije kako se približavala turistička sezona, pritiskali vlast da omogući i veći uvoz strane radne snage od onog utvrđenog godišnjom kvotom. Domaća radna snaga masovnije je počela odlaziti raditi iste poslove za bolju plaću u razvijenije europske zemlje, a poslodavci su s raznih skupova poručivali kako, posebno u graditeljstvu, ne mogu radnicima dati veće plaće. No, snašli su se. Dijelom i zapošljavajući strane radnike na crno.
Najveći broj inspekcijskih nadzora primjene propisa iz rada lani je, kao i prije dvije godine, obavljen u ostalim uslužnim djelatnostima (članske organizacije, popravak računala i predmeta za osobnu upotrebu, pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda, frizerski saloni, saloni za uljepšavanje, kao i za njegu i održavanje tijela). Stoga ne čudi da 46 posto otkrivenih i procesuiranih prekršaja otpada na ostale uslužne djelatnosti. Potom slijedi građevinarstvo s 14 posto otkrivenih i procesuiranih prekršaja, slijedi trgovina (10 posto) te usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9 posto).
Nezakoniti ugovori
Kao i prethodnih godina, većina otkrivenih prekršaja iz rada odnosi se na neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, (u slučaju kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku) ili nedostavljanje radniku primjerka prijave na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku, zatim nedostavljanje radniku obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, nevođenje evidencije o radnicima i o radnom vremenu ili nevođenje te evidencije na propisani način, nezakoniti prekovremeni rad kao i onemogućavanje korištenja dnevnog odmora radnika. Među najučestalijim prekršajima su i nezakonito sklapanje ugovora na određeno vrijeme, onemogućavanje korištenja tjednog odmora radnika, nedostavljanje radniku obrazloženog otkaza ugovora o radu u pisanom obliku, kao i onemogućavanje korištenja godišnjeg odmora na propisan način.
