ZAGREB – Inflacija u Hrvatskoj ubrzava svoj rast, pa su tako u travnju potrošačke cijene porasle za 2,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) najveća je to stopa inflacije u gotovo tri godine, odnosno od kolovoza 2018. godine. Rast potrošačkih cijena počeo je u veljači s 0,3 posto, u ožujku je već bio na 1,2 posto, a u travnju je prešao dva posto. Ne događa se u Hrvatskoj ništa s čime se ne suočava većina država Europske unije, ali i SAD.

Kad se gleda na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak najjači doprinos inflaciji dolazi od rasta cijena odjeće i obuće, koje su u prosjeku veće za 5,3 posto, a promatrano u odnosu na travanj prošle godine inflaciju su najviše pogurale cijene iz kategorije prijevoza, koje su imale godišnji rast od čak 10,7 posto. Razumljivo je to s obzirom na rast cijena nafte. No, rasle su i cijene alkohola, duhana, stanovanja, vode, električne energije i plina. Europska komisija neki je dan procijenila da će inflacija u Hrvatskoj u 2021. godini biti 1,3 posto, analitičari RBA očekuju da će ona ipak biti veća, odnosno 1,5 posto, dok ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da se ne bi trebalo iznenaditi ni inflacijom iznad dva posto.

U Hrvatskoj narodnoj banci, čiji je glavni posao čuvanje stabilnosti cijena i tečaja, procjenjuju da bi »ukupna inflacija u Hrvatskoj do kraja godine mogla oscilirati na razini od otprilike dva posto, a prosjek inflacije za cijelu godinu bi se trebao zadržati i nešto ispod te razine«.

Privremeni karakter

– Ubrzanje inflacije bi trebalo biti privremenog karaktera ako se potvrde očekivanja da cijene sirovina neće rasti bitno iznad dostignutih relativno visokih razina. Stoga se iduće godine, nakon što prestanu djelovati bazni učinci niskih cijena sirovina u prošloj godini, opet može očekivati blago usporavanje inflacije prema razini od otprilike 1,5 posto, poručuju iz HNB-a u odgovoru na naš upit.

Podsjećaju da su u razdoblju od lipnja prošle godine znatno porasle cijene nafte koje su se nastavile povećavati i proteklih mjeseci pod utjecajem globalnog gospodarskog oporavka, a trenutno su otprilike dvostruko više u odnosu na vrlo nisku razinu koju su dosegnule nakon izbijanja pandemije, te ističu da je to glavni razlog ubrzavanja inflacije u Hrvatskoj u ožujku i travnju, uz rast cijena duhana koji je povezan i s promjenom u sustavu trošarina.

– Porasle su i cijene ostalih sirovina bez energije pa je HWWI indeks, kojim se obično prati njihovo kretanje, porastao preko 60 posto. Snažno su tako porasle cijene industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, preko 70 posto od sredine prošle godine, a nešto su manje porasle i cijene prehrambenih sirovina, oko 40 posto. Rasle su znatno i cijene vozarina zbog oporavka robne razmjene i poteškoća u održavanju nabavnih lanaca u uvjetima pandemije, navode iz HNB-a. Napominju da utjecaj rasta cijena ostalih sirovina, osim nafte, kao ni vozarina nije vidljiv u kretanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, a uzrok je relativno nizak udjel troška sirovina u ukupnim maloprodajnim cijenama potrošačkih dobara, koje uključuju i troškove rada, troškove pakiranja, distribucije kao i maloprodajne marže, gdje nema znatnijih pritisaka na porast cijena. Iz HNB-a dodaju da kretanje cijena sirovina nije pod izravnim utjecajem mjera monetarne politike, a temeljna inflacija, koja isključuje cijene energenata i pojedinih sirovina, i dalje je stabilna na vrlo niskoj razini te prema zadnjim podacima godišnja stopa temeljne inflacije iznosi 0,6 posto.

– Tek ako bi se pojavile naznake snažnijeg prelijevanja visokih cijena sirovina i na ostale cijene, što se trenutno ne očekuje, to bi zahtijevalo reakciju monetarne politike.

Povećanje deficita

Lovrinčević je pak uvjeren da će se povećanje proizvođačkih cijena, zbog rasta sirovina preliti i na potrošačke cijene.

– Ono što se događa s inflacijom je očekivano, rastu cijene sirovina, zapravo cijene svih inputa i mjesec ili dva ranije ili kasnije rast proizvođačkih cijena mora se preliti i na potrošačke cijene. Već sada je sve veći pritisak da se u ugovore ugrađuju inflacija i oni koji to ne učine mogli bi biti na gubitku. Uz to pitanje je hoće li se inflacija ugrađivati i u ugovore o plaćama, i hoće li za nju rasti troškovi rada kaže Lovrinčević.

Na pitanje kakve mogu biti reakcije monetarnih i fiskalnih vlasti, odnosno vlada, na nastavka ubrzanja inflacije, Lovrinčević ističe kako se već iz Europske centralne banke mogu čuti poruke o povećanju deficita i javnog duga, kako bi se ubrzao oporavak, što znači da se polako pripremaju odstupiti od ekspanzionističke politike otkupa obveznica, a to će dodatno stvarati pritisak na fiskalnu politiku.

– I američki predsjednik Joe Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel govore o novim izvorima financiranja proračuna, o porezima na bogatstvo, nasljedstvo, jedinstvenoj stopi poreza na dobit. Dakle, svjesni su da će rasti pritisak na proračune, da će se dugovi morati plaćati, a potrošački su porezi, posebice u EU-u, glavni izvor fiskalnih prihoda. Ako to, primjerice zbog inflacije i većih cijena znači ubiranje više PDV-a, to znači veći pritisak na stanovništvo koje ima manje prihoda, i zato se spominju ti novi porezi, koje bi trebali platiti oni koji su u pandemiji povećali bogatstvo, jer nitko ne želi socijalne nemire, upozorava Lovrinčević.

Druga opcija, koja bi spriječila da ljudi zapravo imaju manji raspoloživi dohodak, odnosno da im dodatno pada standard, bilo bi povećanje plaća, ali onda ono znači i veću inflaciju.