RIJEKA – Uskrsni blagdani su pred nama pa se počinje misliti o potrošačkoj košarici koja je ove godine obilježena snažnim rastom cijena. U veljači su na godišnjoj razini cijene porasle 7,5 posto, a čeka se podatak za ožujak kada bi godišnja inflacija mogla premašiti 8 posto. Snažno rastu cijene energenata, pa manje ostaje za hranu, čije cijene također snažno idu gore, i gotovo da ne prođe dan da se građani ne suoče s nekim novim poskupljenjem.

Cijene rastu, a plaće ih ne sustižu, pa kupovna moć pada. Za očekivati je stoga da će građani ovog proljeća biti nešto skloniji štednji, a to potvrđuje i podatak iz nedavnog istraživanja portala »Ja trgovac«, prema kojem čak dvije trećine građana planira štediti prilikom pripreme ovogodišnjeg blaganskog stola što je znatno više no lani, kada je štednju najavila polovina ispitanika.

Lani su za Uskrs građani ukupno potrošili 1,37 milijardi kuna što je bilo znatno povećanje u odnosu na pandemijsku 2020., kada je potrošnja, pa i uskrsna, značajno pala, dok se u ranijim godinama, 2019. i prije, također vrtila oko 1,4 milijarde kuna. U 2021. se, dakle, vratila na stare razine, no cijene su snažnije počele rasti unazad nekoliko mjeseci, a potrošački optimizam ponovo opao, zbog rata, poskupljenja i straha od nestašica.

Jao siromašnima

Prema spomenutom istraživanju portala »Ja trgovac«, najveći dio ispitanika, njih nešto više od 20 posto, za nabavku namirnica za uskrsnu trpezu trošit će od 200 do 299 kuna, a pravilno su se rasporedili udjeli onih koji će potrošiti između 300 i 399 kuna, te između 400 do 499 kuna – unutar svakog od tih raspona za Uskrs će potrošiti nešto više od 18 posto građana. Kako raste iznos tako opada broj onih koji su spremni izdvojiti više: između 500 i 599 kuna potrošit će 11,9 posto građana, a više od 1.000 kuna svega 6,5 posto građana. Iako indeks potrošačkih cijena na malo iznosi nešto više od 7 posto, ljudi osjećaju da je daleko veći, pa je tako HNB još u prosincu izračunao percipiranu stopu inflacije od čak 24 posto. To je fenomen koji se javlja jer rastu cijene onih dobara koja ljudima najviše trebaju, koja nužno moraju kupiti i platiti, pogotovo hrana, jer ona čini najveći udio potrošačke košarice. Upravo stoga što rastu cijene nužnih dobara, inflacija više pogađa građane s nižim dohocima, a manje one s višim.

Također, u indeks potrošačkih cijena nije uključen rast cijena nekretnina koje bi sigurno dodatno »popravile« prosjek. Sve je to razlog što ljudi imaju osjećaj da je sve i skuplje no što službena statistika mjeri, a i među analitičarima se raspravlja o »reviziji« indeksa.

Socijalne razlike

Niže dohotke pak imaju umirovljenici kojima sva ova poskupljenja vjerojatno najteže padaju jer im je prosječna mirovina manja od 3.000 kuna, a moraju, naravno, platiti skupu struju, grijanje, pa se u takvim uvjetima stvarno mora paziti na svaku kunu. Što se plaća tiče, Fina je izračunala da je od 2002. do 2020. prosječna plaća isplaćena kod poduzetnika nominalno kumulativno porasla za čak 85,5 posto, s 3.219 na 5.971 kunu, no sve skupa je to malo, s tim što su i cijene značajno rasle.

No, i ovaj zamijećeni rast prosječne plaće počeo je usporavati, a prema podacima servisa MojaPlaća, trend je i preokrenut. Naime, u prvom kvartalu 2022. godine prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 7.305 kuna, što je 4 posto više nego u istom kvartalu prethodne godine, ali 1 posto manje nego u prethodnom kvartalu. S obzirom na inflaciju, jasno je da su građani, što se kupovne moći tiče, u minusu.

Statistički medijan pak govori o tome da pola zaposlenih prima plaću manju od prosjeka. No, postoji i druga strana medalje pa tako, recimo, štednja građana u bankama i dalje raste. Ukupni depoziti građana u bankama u veljači su iznosili oko 250 milijardi kuna, a samo u godinu dana porasli su za dvadesetak milijardi kuna. Očito je da dio ljudi itekako ima novčanih viškova, koje još i uspije staviti sa strane (ili ulaže, mahom u nekretnine). Tome u prilog ide podatak da svega oko 20 posto klijenata banaka drži više od 90 posto ukupne štednje. Kriza, pandemija, sada inflacija i ponovni strah od usporavanja gospodarstva dodatno će povećati socijalne nejednakosti i razlike, što se prelama preko svih segmenata života, pa i preko – blagdanskog stola.