ZAGREB Sve što su građani dobili poreznim rasterećenjem »jedu« im poskupljenja koja se događaju od početka godine. Veliki broj zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj, njih preko 950 tisuća, od porezne reforme nije ni imao koristi jer su već ranije njihova primanja bila toliko niska da su bila pošteđena poreza.

Nova je reforma od 1. siječnja samcima s prosječnom plaćom u Hrvatskoj od oko 5.600 kuna donijela povećanje od pedesetak kuna, roditelju jednog djeteta zahvaljujući povećanju olakšica oko 130 kuna, dok su oni iznad šest do 11 tisuća kuna imali povećanje od 50 do oko 200 kuna, ovisno o tome imaju li primjerice jedno ili dvoje djece.

Istovremeno sa smanjenjem poreznog opterećenja, država je povećala trošarine na cigarete, koje su poskupjele za jednu kunu, a povećan je je i PDV u ugostiteljstvu. Tako su jedna kuna za cigarete i kavu, onima koji su imali sreće da im plaće rastu, već na početku godine neutralizirali taj rast. Pušačima i kavopijama kojima porezne olakšice nisu donijele veće plaće, a to je polovica hrvatskih radnika, ta su poskupljenja financijski još teže pala.  

Cigare i kava

No, bez cigareta i kave se može živjeti, ali bez struje i plina malo teže, jer uz to što sva kućanstva koriste te energente, rast njihovih cijena industrijskim proizvođačima znači i rast ostalih cijena.

Još je neizvjesno koliko će porasti cijene struje i plina za kućanstva, no sasvim sigurno je da će, pogotovo ako povuku rast cijena ostalih proizvoda za sobom, svima koji zarađuju do deset tisuća kuna poništiti rast raspoloživog dohotka. Tako će biti i za većinu umirovljenika s mirovinom do četiri tisuće kuna, iako bi ta primanja od 1. travnja trebala rasti za dvadesetak kuna.

Onima koji su prije porezne reforme zarađivali manje od prosječne plaće, pa od nje nisu ni imali koristi, život će biti dodatno otežan. Pogotovo ako će češće koristiti hrvatske autoceste jer se već najavljuje i poskupljenje cestarine, koja će za sobom povući i poskupljenje robe koja se dostavlja tim putem.

Vlada je nakon tri godine deflacije predvidjela da će život u Hrvatskoj u ovoj godini biti skuplji, odnosno da ćemo imati inflaciju od jedan posto, dok su u HNB-u procijenili da će ona biti 1,6 posto. To bi značilo da će rast cijena poništiti sav novac koji se građanima oslobodio kroz poreznu reformu.

No neće svi biti na nuli, jer su najveću dobrobit od porezne reforme imali oni s neto plaćom iznad 15 tisuća kuna, pa poskupljenja na njihov rast plaća od oko tisuću kuna mjesečno i neće tako značajno utjecati.

Stope inflacije

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević predviđa da će stope inflacije u prvom polugodištu u Hrvatskoj biti manje nego u ostalim članica Europske unije, ali da će u drugom polugodištu, kada struja i plin počnu utjecati na njih posebice zbog veće potrošnje u turizmu, inflacija do kraja godine biti i veća od dva posto.

– Time će se oslabiti kupovna moć građana, čak i onih kojima je porezna reforma donijela nešto veće plaće, ali Hrvatska će u 2018. godinu ući s većim stopama inflacije negu što će biti prosjek EU. I to će sigurno utjecati na potrošnju, pogotovo ako se početkom sljedeće godine dogodi rast kamata, upozorava Lovrinčević.

On napominje da se rast cijena plina može ublažiti smanjenjem PDV-a i na taj energent kao i na struju, sa 25 na 13 posto, no to bi značilo da proračun ostaje bez najmanje pola milijarde kuna.

– Kompenzacija na energente, na električnu energiju i plin, tako bi bila ukupno dvije milijarde kuna i taj bi se taj novac zbog zaštite građana prelijevao iz proračuna. Sve to bio bi rezultat godina nerada i sumnjivo sklopljenih poslova, pa je upitno koliko je to ispravno, zaključuje Lovrinčević.