U četvrtak je Saboru, tijekom popodnevne rasprave o izmjeni Zakona o izvanparničnom postupku, Nikola Grmoja iz Mosta zatražio je stanku kako bi pokušao isprovocirati zastupnike HDZ-a.

– Molio bih stanku da kolege iz HDZ-a mogu u 13.35 pogledati na HTV-u novu epizodu iz serijala »Drske djevojke«, koja nosi naziv »Clementine Delait, bradata dama«, što vi propagirate našoj djeci, rekao je Grmoja, misleći na crtane filmove u kojima se pojavljuju transrodne osobe.

Predsjedatelj Željko Reiner bio je zbunjen i nije svom političkom protivniku gotovo ništa odgovorio. I prisutni zastupnici HDZ-a su šutjeli, nitko od njih nije posegnuo za popularnim instrumentom povrede Poslovnika kako bi uzvratio Grmoji.

Identično je bilo dan ranije, kada je on, zajedno s Markom Milanovićem Litrom iz Hrvatskih suverenista, napadao ravnatelja HRT-a Roberta Šveba zato što se na javnoj televiziji, u formi crtanog filma, prikazuju i muškarci koji pričaju o tome da su odstranili svoje spolne organe kako bi postali žena.

Velika gužva

Nitko se iz HDZ-a nije uključio, iako si ih je vjerojatno barem dvije trećine psovalo u bradu kada su čuli kakav to sadržaj emitira HTV.

Današnji je HDZ potpuno ispražnjen od ideologije i zastupnici vladajuće stranke ne upuštaju se u razgovore o svjetonazorski obojenim temama. Ali to nikako ne znači da je HDZ prestao biti politička opcija koju podržava daleko najviše hrvatskih građana koji sebe smatraju desničarima, konzervativcima.

Oni imaju neke druge motive zbog kojih i dalje glasuju za HDZ, iako se vrijednosno s njim više uopće ne poklapaju. Stoga ni Grmojine saborske rugalice o HDZ-u, koji propagira bradate žene neće ništa bitno promijeniti.

Unatoč tome što, pokazali su to jasno izbori za Sabor 2020., u Hrvatskoj je značajno biračko tijelo spremno prihvatiti snažne stranke koje s desnih pozicija kritiziraju HDZ. Domovinski pokret i Most tada su ukupno osvojili 24 mandata, a da su uspjeli pregovori Miroslava Škore i Bože Petrova o zajedničkom nastupu na izborima, vjerojatno bi bio i koji više. No, u proteklom razdoblju se oporbena desnica ponovo fragmentirala i godinu dana prije početka izbornog maratona upitno je mogu li, u srazu s deideologiziranim HDZ-om, barem ostati na 24 zastupnička mjesta u Saboru.

Ne samo da je u Klubu Domovinskog pokreta danas samo sedam zastupnika nego se i formiraju nove stranke pretežno konzervativnog političkog profila.

Karolina Vidović Krišto već je osnovala Odlučnost i pravednost, koja još nije u ponudi anketarskih agencija, pa se ne zna njezin početni rejting.

Da će na iduće izbore izaći sa svojom strankom najavio je i nekadašnji HDZ-ovac Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije.

Damir Vanđelić, nesuđeni HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za tehničkog premijera, također razmišlja u tom pravcu. Svi oni kao da osjećaju da je moguće otkinuti od HDZ-a dio tradicionalističkih birača, ali njihov je problem to što ih je puno. Za toliko stranaka koje se natječu za naklonost ovog korpusa ipak pored HDZ-a nema prostora. A tu su još uvijek i brojne derivacije HSP-a, sposobne dobiti koju stotinu, nekad i presudnih, glasova.

Okrupnjavanje je, dakle, jedina realna šansa za oponete HDZ-a zdesna. Samo, trenutačno nema na sceni nikoga tko bi im se mogao nametnuti kao neosporan lider. Naravno, ima i onih koji ga ni ne traže izvan svoje stranke. Most će sigurno opet samostalno ići na parlamentarne izbore. I u, primjerice, OIP-u je raspoloženje takvo da se ne vide u predizbornoj koaliciji. Među ostalima, koji pokazuju određenu želju za suradnjom, nitko baš ne strši politički. Popularan domoljubni pjevač Škoro stalno je u svojoj dugogodišnjoj karijeri koketirao s politikom, a nakon što se još zamalo plasirao u drugi krug izbora za predsjednika Republike i utemeljio Domovinski pokret, nitko mu na desnici nije mogao parirati. Poveo je na izborima 2020. listu na kojoj je, osim Mosta i pravaških frakcija, okupio sve što je vrijedilo na desnici izvan HDZ-a. Škoro, međutim, nije posjedovao talent ni volju za operativno vođenje jedne velike stranke i Domovinski pokret se brzo urušio.

Potencijalni lideri

Teško je između Stipe Mlinarića i Željka Sačića, koji su bili na Škorinoj listi, primijetiti bilo kakvu političku razliku, ali prvi je danas u Klubu Domovinskog pokreta, dok je drugi zastupnik u Klubu Hrvatskih suverenista. Jesu li se njih dvojica razišli kako bi se pred sljedeće izbore iznova spojili? Mlinarić i Sačić vjerojatno ne bi imali ništa protiv toga, ali ključno je pitanje tko će ih to ujediniti.

Sadašnji predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava sigurno bi to mogao. Suverenisti su od ranije saveznici gradonačelnika Vukovara. Ali, Penava nije Škoro da bi bio u stanju privući toliko birača. Je, Penava je uspio stabilizirati stranku, odlikuje se odgovarajućom nacionalnom retorikom i upravlja gradom koji ima posebno mjesto u srcu svakog Hrvata. Ali, Penava je deficitaran kad je riječ o političkoj vještini, a to ne može, kao Škoro, kompenzirati karizmom. Jedan Marijan Pavliček će mu priznati vodstvo, ali to nije dovoljno da bi desnica pokupila glasove ljudi koji joj inkliniraju. Župan Jelić, nekadašnji perspektivan član Mladeži HDZ-a, obrazovan je čovjek koji se može pohvaliti činjenicom da je 2017. u Kninu, gradu sličnog statusa kao Vukovar, pobijedio svoju bivšu stranku. Potom je i 2021. u Šibensko-kninskoj županiji, uz pomoć i ljevice, detronizirao HDZ-ovog župana Gorana Pauka. Međutim, Jelić je još uvijek lokalni političar, nije se afirmirao na nacionalnoj pozornici i ne može predstavljati autoritet ni Domovinskom pokretu ni Hrvatskim suverenistima. Vanđelić ima skoro savršen životopis, nositelj je Spomenice Domovinskog rata, otac troje djece s reputacijom učinkovitog menadžera, a računala je s njim i Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj mnogi na desnici tepaju da je kraljica. Reklo bi se za Vanđelića, koji se deklarirao i kao borac za hrvatske interese dok je bio član Nadzornog odbora Ine, da je idealtipski lider. No, u politici on još ništa nije postigao i već etablirani Penava nema razloga ponuditi mu mjesto predvodnika. Može li u tu ulogu uskočiti stroga Karolina Vidović Krišto, žestoka kritičarka korupcije i nefunkcioniranja pravne države? Zasad ništa ne ukazuje na to da bi joj spomenuti bili spremni prepustili poziciju koje se Škoro odrekao.

Izbori za Sabor, kako sada stoje stvari, nisu pred vratima, vremena ima. Nije se, uostalom, ni ljevica još posložila za izbore. Ali, Penava i ostali morali bi uskoro započeti intenzivnu potragu za Škorinim nasljednikom, nekim čija bi zadaća na čelu udružene desnice bila srušiti HDZ ili se izboriti za koaliciju s tom strankom i ulazak u Banske dvore. Bez novog Škore oporbena desnica će vrlo teško (p)ostati politički relevantna.