ZAGREB – Hrvatska bi morala početi smanjivati izdvajanje mirovinskih doprinosa u prvi mirovinski stup za 0,5 postotnih poena godišnje i taj bi dio doprinosa ubuduće trebao ići za privatnu mirovinsku štednju. Promjene bi trebale započeti primjerice 2024. ili 2026. godine, ali na njima je nužno već sada raditi ako se ne želi da današnji radnici u budućnosti budu osuđeni na siromaštvo u mirovini. Jedan je to od prijedloga što ih je na jučerašnjoj konferenciji Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, uz analizu hrvatskog mirovinskog sustava, iznio predsjednik te Udruge Andrej Grubišić.

Kome koliko

Povećanje izdvajanja za drugi stup predvidjeli su prije 20 godina i autori hrvatske mirovinske reforme u kojoj su nastali obvezni mirovinski fondovi, ali je izdvajanje za drugi stup stalo na početnih pet posto. Izdvajanje u drugi stup nije se povećavalo iz jednostavnog razloga što su doprinosi od 15 posto koji se uplaćuju u prvi stup dovoljni tek za pokrivanje nešto više od 50 posto troškova isplata mirovina. Naglašavajući kako bi uplata u drugi stup i dalje bila obavezna, ali bi bilo idealno da građani mogu izabrati bilo koju shemu unutar Europske unije, Grubišić je kazao da njihov prijedlog ne znači sektaški pristup, nego tek prijedlog za raspravu, te da u udruzi postoje ljudi koji bi u potpunosti ukinuli prvi ili drugi stup, jer različito razmišlja i ostalih dva milijuna članova obveznih mirovinskih fondova.

U prvi stup i dalje bi se uplaćivalo pet posto doprinosa, što znači da bi u drugi stup, na privatne račune građana odlazilo 15 posto doprinosa. Na pitanje kako bi Hrvatska, odnosno njezin proračun u tom tranzicijskom vremenu podnio trošak mirovina iz prvog stupa koji ne bi pao tako naglo kako bi padali njegovi prihodi, Grubišić je odgovorio da bi država iz proračuna trebala rezati nepotrebne troškove. Na dodatni upit koji su to troškovi, odgovorio je da bi se za početak trebalo razmišljati o tome je li baš nužan trošak plaća svih 400 tisuća zaposlenih koji rade u javnom sektoru, za lokalne vlasti i državu, te u javnim i komunalnim poduzećima.

Privatne sheme

Uz to, dodao je, građani već sada zapravo izdvajaju znatno više od 20 posto svoje bruto plaće, koliko ukupno koštaju doprinosi u drugom i prvom stupu, jer građani uplatama poreza pokrivaju nedostatak troška mirovina veći od 40 posto.

– Razliku opet podmiruju porezni obveznici plaćanjem drugih vrsta poreza, što upućuje na zaključak da je stvarno izdvajanje za mirovine oko 30 posto bruto plaće, procijenio je Grubišić, dodajući da su unatoč tome mirovine u Hrvatskoj jako male.

Kao jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti i izvršna direktorica Udruge Manuela Ćelić Marušić vidi povećanje stope izdvajanja za privatne mirovinske sheme, gdje bi se većim ulaganjima i jačim prinosima došlo do boljih mirovina od sadašnjih koje su u prosjeku 2.800 kuna, a nastavak iste prakse jamči siromaštvo i budućih umirovljenika. Hrvatska, smatra ona, mora napraviti odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti jer je taj sustav ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, stopom iseljavanja, starenjem stanovništva i ostalim parametrima za međugeneracijsku solidarnost, a na njemu se trenutno temelji 75 posto hrvatskog mirovinskog sustava.

Na pitanje novinara može li rješenje biti, za što se zalaže dio analitičara, ukidanje drugog stupa i mirovinski sustav koji će se temeljiti samo na prvom stupu, ekonomistica Vedrana Pribičević odgovorila je da je i to moguće ako će hrvatski političari i građani odlučiti da su spremni na useljavanje 500 tisuća stranaca koji bi onda podigli broj zaposlenih i tako osnažili mirovinski sustav.

Fleksibilizirati sustav

No, nije smanjenje izdvajanja za prvi stup i povećanje štednje u drugom stupu jedina promjena koju udruga predlaže u mirovinskom sustavu, nego najavljuju i da će se zalagati za izmjenu zakonske regulative u smjeru fleksibiliziranja ulaganja OMF-ova, koje će onemogućiti pretjeranu koncentraciju rizika izlaganjem vrijednosnim papirima jednog izdavatelja, što je u Hrvatskoj država jer je preko 60 posto mirovinske štednje u državnim obveznicama. Uz to će predložiti i da se ukinu regulatorna ograničenja za mirovinska osiguravajuća društva (MOD) koja ih onemogućuju u ostvarivanju prinosa. Riječ je o društvima u koja građani po umirovljenu prenose štednju iz drugog stupa. Hrvatska trenutno ima dva takva društva, jedno je osnovala RBA, a drugo država. Uz to bi trebalo, smatra Grubišić, u mirovinsku štednju uključiti i druge institucije osim obveznih mirovinskih fondova i MOD-ova, čime bi se povećala konkurencija, a građanima omogućio veći izbor privatne mirovinske štednje.

Jedan od važnijih prijedloga udruge je i promjena u nasljeđivanju mirovinske štednje iz drugog stupa, odnosno mogućnost bezuvjetnog nasljeđivanja mirovinske štednje u novcu, što je trenutno nemoguće ako obitelj nakon smrti ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu, što znači gubitak prava na jednokratnu isplatu.

Spasonosna isplata

Za građane koji po zakonu moraju uplaćivati doprinos od 5 posto u drugi stup, značajna je promjena i po kojoj bi i za vrijeme dok traje ta uplata, odnosno za vrijeme štednje, građani mogli podići dio akumuliranog novca u drugom stupu.

– Mora se otvoriti taj jedan prozor koji bi obvezniku uplate u slučaju njegove bolesti ili teške bolesti člana obitelji ili smrti u obitelji omogućio da raspolaže određenim postotkom ušteđenog novca iz drugog stupa i tako olakšao bilo koju od tih teških situacija, založio se Grubišić. Naglasio je da je to posebice važno jer postoji dosta analiza koje ukazuju na to da je velikom dijelu hrvatskih građana izvanredan trošak od pet ili deset tisuća kuna, primjerice u slučaju bolesti, financijski teško podnošljiv, pa je razumno da u takvim situacijama može raspolagati dijelom svoje mirovinske štednje.