Foto/S: JEŽINA
Pripreme za ulazak u eurozonu i jačanje konkurencije, pogotovo u kanalima prodaje, obilježit će i iduću godinu, no banke u izazove uvrštavaju i činjenicu da su i dalje prisutni zahtjevi za restitucijom bivših CHF dužnika. U Raiffeisen banci (RBA) kažu da bi domaće gospodarstvo trebalo ostvariti solidan rast na osnovu stabilnog rasta domaće potrošnje i investicija, dodatno financiranih iz europskih fondova. Prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto, uz nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća u sektoru tržišno razmjenjivih proizvoda i usluga
RIJEKA – Digitalizacija i dodatno moderniziranje kanala prodaje – od poslovnica ka mobilnom i internet bankarstvu – tema je koju najčešće spominju veće banke u odgovorima na pitanje o izazovima i očekivanjima za 2020.
Bankari očekuju solidnu godinu, uz nešto sporiji rast gospodarstva, te godinu koju će obilježiti i ulazak zemlje u tečajni mehanizam ERM2, kao svojevrsnu čekaonicu za euro.
S druge strane, žale se na visoke regulatorne troškove, nedostatak strukturnih reformi, a muči ih i kakav će biti rasplet situacije s kreditima u švicarskim francima, za koji je izvjesno da će se desiti u 2020., te koji za njih nosi potencijalno veliki trošak, što znači da im nosi i veliku neizvjesnost.
Umjeren rast kredita
U Raiffeisen banci (RBA) kažu da bi domaće gospodarstvo trebalo ostvariti solidan rast na osnovu stabilnog rasta domaće potrošnje i investicija, dodatno financiranih iz europskih fondova.
Prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto, uz nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća u sektoru tržišno razmjenjivih proizvoda i usluga.
– S druge strane, ubrzanje rasta plaća u javnom sektoru povećat će rashodnu stranu proračuna i usporiti proces rasterećenja cijene rada i povećanja konkurentnosti domaćih poduzetnika.
U sljedećoj godini očekujemo provedbu mjera iz Akcijskog plana za uvođenje eura i ulazak u tečajni mehanizam ERM II, kažu u RBA. No, ističu i da »uz digitalne izazove u novim poslovnim transakcijama, kreditne institucije izložene su sve brojnijim procesima na sudovima u kojima potrošači traže odštetu zbog uvjeta po kojima su koristili kredite u dalekoj prošlosti.«
U RBA između ostalog dodaju da će se, »bez potencijala za rast profitabilnosti poslovanja, povećati motivacija za akvizicije i spajanja.«
Hrvatska poštanska banka (HPB) u 2020. očekuje nastavak rasta kredita stanovništvu u Hrvatskoj po umjerenim i održivim stopama kao i rast kredita poduzećima radi intenziviranja investicijskog ciklusa s obzirom na zastarjelost fiksnog kapitala i dostupnost fondova EU.
Očekivanja od Vlade
Član Uprave OTP banke, Nikola Mikša, kaže da oni očekuju nastavak rasta BDP-a, povećanje zaposlenosti, održavanje stabilnosti tečaja i cijena, nastavak konsolidacije te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Najveće izazove gospodarstva vide u potrebi snažnije provedbe stvarnih strukturnih promjena.
– Pozitivni rezultati se većinom temelje na povoljnom ekonomskom okruženju, a manjim dijelom na reformama, što je dugoročno neodrživo.
Posebni izazovi za cijelo gospodarstvo su demografski, suženo tržište rada, borba za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika, kao i jačanje konkurentnosti kako bismo ohrabrili mlade ljude da ostanu u Hrvatskoj.
To ima veze i s društvenom klimom i mislim da svi gospodarstvenici od Vlade očekuju da aktivnije i brže osigura pozitivno okruženje, kaže Mikša. Veli i da će bankarski sektor biti zaokupljen prilagodbama i pripremama za budući ulazak u eurozonu.
Predsjednik uprave Erste banker Christoph Schoefboeck ističe da je predsjedanje EU-om dobra prilika za jačanje investicijskog potencijala Hrvatske.
– U ovom trenutku, percepciju Hrvatske u očima ulagača u najvećoj mjeri narušavaju promjene pravila igre u hodu te odluke koje sa sobom nose retroaktivne učinke.
To je posebno vidljivo u slučaju CHF kredita, gdje su i dalje, i nakon što su zakonskom intervencijom iz 2015. pozicije bivših CHF i eurskih dužnika matematički u potpunosti izjednačene, prisutni zahtjevi za daljnjom restitucijom bivših CHF dužnika, što bi ih u konačnici dovelo u povlaštenu poziciju u odnosu na eurske, ali i sve ostale dužnike, misli Schoefboeck.
Dodaje da stabilan, visoko likvidan i adekvatno kapitaliziran bankarski sektor, koji ima kapacitet za praćenje svih kvalitetnih projekata, posebice realnog sektora, predstavlja značajnu komparativnu prednost Hrvatske u odnosu na zemlje u regiji.
Kao takav trebao bi biti zamašnjak rasta gospodarstva te snažan stup izgradnje regionalnog liderstva i pozicije financijskog središta regije, za što Hrvatska još uvijek ima priliku.
U tom smislu bilo bi dobro maksimalno iskoristiti potencijale takvog sustava te izbjegavati mjere ili utjecaje koji mogu narušiti njegove pozitivne karakteristike.
ECB-ova procjena
U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) očekuju blago usporavanje gospodarskog rasta prema 2,5 posto, uglavnom pod utjecajem vanjskih faktora odnosno rastućih rizika i neizvjesnosti koje će usporiti rast u zemljama eurozone.
Nasuprot tome, očekuju da će domaća komponenta rasta ostati relativno snažna – potrošnja kućanstava nastavit će rast po stopi od oko 3 posto, dok bi investicijska aktivnosti predvođena EU fondovima, te investicijama u turizmu i nekretninskom sektoru mogla rasti po stopi od 5 do 6 posto, kažu u PBZ-u.
– Očekuje nas i objava rezultata sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka koju Europska središnja banka provodi u sklopu Hrvatske aplikacije za ulazak u ERM2, te i očekivanog ulaska u sam tečajni mehanizam, ali i u bankovnu uniju.
Istovremeno, nastavak ekspanzivne monetarne politike ESB te nastavak okruženja izuzetno niskih kamatnih stopa te snažni konkurentski pritisci na domaćem tržištu, pred banku postavljaju izazove kako pomiriti zahtjeve dioničara s jedne te klijenata s druge strane, a sve u zadanom regulatornom okruženju.
Također, intenzivno nastavljamo s našim aktivnostima i ulaganjima u vlastitu preobrazbu i digitalizaciju poslovanja, navode u PBZ-u.