ZAGREB Koliko se Sparu umirovljenika javilo za posao prodavača-blagajnika na pola radnog vremena, nažalost, u toj tvrtki ne otkrivaju no odgovaraju kako bilježe iznimno velik interes, i jako su zadovoljni odjekom akcije. Podsjetimo, nakon što je mirovinska reforma donijela i mogućnost zapošljavanja svih umirovljenika – bilo korisnika starosne ili prijevremene mirovine, na četiri sata dnevno, bez gubitka prava na mirovinu, Spar je oglasio zapošljavanje umirovljenika za posao prodavača-blagajnika.

Koliko mu se ljudi, kojih godina i odakle najviše javilo, u trgovini ne žele otkriti no naglašavaju kako će umirovljenici svojim iskustvom sigurno značajno doprinijeti kompaniji. Umirovljenicima nude ugovor o radu na pola radnog vremena, plaćeni prijevoz ako je potrebno te mogućnost izbora lokacije rada, ovisno o mjestu stanovanja. Nude i izbor fleksibilnog radnog vremena.

U EU radi oko šest milijuna ljudi starijih od 65 godina, pri čemu većina njih, oko 60 posto, ne iz ekonomskih razloga već zato što žele raditi, biti od koristi, i aktivno provoditi vrijeme – ističe Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Rad na crno

U Hrvatskoj je, dodaje, situacija drugačija, odnosno većina umirovljenika želi raditi kako bi popravila malu mirovinu. Tako se barem izjasnila većina njih u anketi koja je provedena uoči podnošenja prijedloga Vladi da se umirovljenicima omogući rad bez oduzimanja mirovine. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prijedlog je dobilo od umirovljeničkih udruga odnosno Matice sindikata umirovljenika.

»To je naš zahtjev, protiv kojeg se bunila većina drugih sindikata. Mi se ne zalažemo za rad umirovljenika nego za to da umirovljenici izađu iz zone rada na crno, u kojoj mnogi od njih rade, i da ih se prestane kažnjavati. Rade iz ekonomskih razloga – čuvaju djecu, rade kao ispomoć u kući, kuhaju i čiste, čuvaju stare i nemoćne, pa tako i u inozemstvu.

Pune ulice sakupljača plastičnih boca i kopača po kontejnerima potvrđuje činjenicu da 52 posto umirovljenika u Hrvatskoj ima mirovine niže od linije siromaštva, koja iznosi 2.321 kunu. Tražimo dovoljne mirovine – da rad u mirovini postane izbor, kao što je slučaj u razvijenim državama EU-a, a ne nužna potreba. Država mora pak osigurati inspekcijski nadzor, da se ljude ne iskorištava, kao i posredovanje u zapošljavanju«, kaže Petrović.

Spar je, dodaje, prvi javno oglasio zapošljavanje umirovljenika, no toga već ima kod, primjerice, taksi-prijevoznika, u zaštitarskim firmama i slično.

U Hrvatskoj već radi oko deset tisuća umirovljenika, pri čemu je otprije riječ o korisnicima starosne mirovine koji nastavljaju raditi neposredno nakon ostvarene mirovine, primjerice liječnici, kao i o korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

Puno radno vrijeme?

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja smatra da, barem u ovoj godini, neće biti više od 20.000 zaposlenih umirovljenika, kako u trgovini, tako i u turizmu te drugdje. I on se nada da će država redovito upotrebljavati svoje kontrolne mehanizme, kako se ljude ne bi iskorištavalo. Vjeruje da većina hrvatskih umirovljenika želi raditi kako bi popravila budžet, u puno manjoj mjeri zato što i dalje želi raditi. I predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić napominje kako ljudi od mirovine ne mogu živjeti, a apsurd je, veli, da i u mirovini moraju raditi – da bi živjeli.

Prosječna starosna mirovina bivših trgovaca, podatak je sindikata, u 2017. godini je iznosila 2.231 kunu, pri čemu su žene primale 2.079 kuna, muškarci čak četiristo kuna više. Ne treba zaboraviti da se žene, čiji je staž kraći od muškog, dosad kažnjavalo i umanjenjem mirovine zbog korištenja rodiljnog dopusta. S tolikim mirovinama, ne čudi navala na Sparov oglas za zapošljavanje. Prosječna starosna i prijevremena mirovina u trgovini je 2017., štoviše, bila šest posto manja nego tri godine prije. Žene – nekadašnje trgovkinje, zaključuju u Sindikatu trgovine, u mirovini završavaju kao siromašne osobe, s mirovinom koja je 80 kuna niža od granice siromaštva u Hrvatskoj.

Sindikat umirovljenika će i dalje ustrajati na inicijativi da se umirovljenicima omogući i puno radno vrijeme, uz zadržavanje polovice mirovine, kaže Petrović. Ima, dodaje, umirovljenika koji to žele.