RIJEKA – Uz interventne timove, humanitarne ekipe, kao i sve veći broj volontera, na Banovini se nalazi i ekspertna skupina stručnjaka Građevinskog fakulteta Rijeka. Oni su započeli možda i najvažniji posao za budućnost ovog danas i u građevinskom smislu devastiranog kraja: studije što će uz analizu šteta koje je potres prouzročio u tlu i na njemu krenuti u stvaranje podloga temeljem kojih će se, nadamo se u najskorije vrijeme, krenuti u obnovu graditeljskog fonda gradova i sela tog dijela Hrvatske.

Tim predvodi prof. dr. Željko Arbanas, redoviti profesor i šef Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci, ujedno i aktualni potpredsjednik ICL-a europske strukovne skupine za klizišta, a uz njega su na području Banovne i Korduna još i doc. dr. sc. Vedran Jagodnik, dr. sc. Petra Đomlija, dr. sc. Josip Peranić, Sara Pajalić – članovi Katedre za geotehniku. Oni su već nekoliko dana na Banovini, a uz pomoć studenata Građevinskog fakulteta Rijeka popisuju štetu uzrokovanu geotehničkim problemima, konkretno problemom likvefakcije – u prijevodu situacije kad se uslijed potresa čvrsto tlo počne ponašati poput tekućine.

Analiza tla

– Plan je bio ostati znatno kraće, no kako odmiče naše istraživanje, posla je toliko da ćemo ostanak znatno produljiti. Kako smo istaknuli, primarni je cilj odrediti poremećaje u strukturi tla. Kako one vanjske, vidljive, tako i one koji nastaju u nešto dubljim slojevima. Ono što je poznato i od prije, tlo je na Banovini izrazito nestabilno, nije rijetka pojava klizišta, zbog brojnih vodotoka izloženo je i poplavama tako da obnovi graditeljskog fonda mora prethoditi analiza kvalitete tla, ovdje iznimno zahtjevna, istaknuo nam je prof. Arbanas.

Ono što je također vidljivo, velik broj kuća stradao je zbog neodržavanja, starosti, kvalitete gradnje, nije dakle samo faktor »loše« strukture tla prouzročio katastrofalne štete.

– Jednako vam govori i slučaj središta Zagreba – stara i neodržavana gradnja trpi velike štete u jakim potresima. Slično je širom Hrvatske tako da se upravo ovdje, na Banovini, mora postaviti temelje obnove koja u nekom budućem potresu neće stvoriti ovoliku tragediju. Uostalom i na samom području Petrinje imate niz stambenih jedinica koje su bez većih oštećenja pretrpjele jedan od najsnažnijih potresa koji je ikad zadesio Hrvatsku, pojašnjava dr. Arbanas.

Zamjena terena

Što slijedi nakon njihove početne studije, kakve se upute mogu očekivati, o čemu će posebno morati voditi pažnju investitori i sami graditelji?

– Ponajprije sve što se bude radilo mora biti besprijekorno izvedeno prema uputama znanosti i struke. Morat će se primijeniti gradnja koja uvažava karakteristike terena, a istaknuli smo kakve su mu kvalitete, kao i pravila gradnje na takvim područjima, dakako s uvažavanjem mogućnosti ovako snažnih udara potresa. Ono što također ne bi bilo na odmet, razmišljanje je o zamjeni terena.

Ima na čitavom području čitav niz zona, danas graditeljskih koje evidentno imaju strukturu lošiju i od prosjeka za Banovinu. Na neki je način na takvim mjestima, gdje su stambene jedinice u cijelosti uništene, neuputno obnavljati ih. Bilo bi uputnije da s jedinicama lokalne samouprave dođe do dogovora o zamjeni terena, da se budući stambeni fond obnavlja na za to pogodnijim lokacijama. Kad su središta gradova u pitanju, odluke što i kako tek će se morati donijeti, zaključio je prof. Arbanas.