ZAGREB – Na Blajburškom polju se 18. svibnja 2019. okupilo petnaestak tisuća ljudi. Komemoracija za žrtve pokolja zarobljenih pripadnika vojske NDH i civila neposredno po završetku Drugog svjetskog rata prošla je u mirnom tonu, gotovo bez izgreda. Nije bilo govora političara, a misu je služio krčki biskup Ivica Petanjek.

Premda je već tada u Austriji bilo zahtjeva za zabranu tog skupa, što je sigurno potaknulo stroži pristup tamošnje policije, nije se moglo naslutiti da je to možda i posljednji masovni pohod Hrvata na polje s kojeg su poraženi u Drugom svjetskom ratu izručeni komunističkim pobjednicima. Danas se, međutim, čini da je upravo tako, da komemoracije kakva se desetljećima održavala više neće biti. U vrijeme epidemije to je bilo nemoguće iz razumljivih razloga, ali ništa se neće promijeniti ni ove godine, kada je koronavirus skoro iščeznuo i širom Europe se ubrzano ukidaju ograničavajuće mjere.

Detaljan plan

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ugostio je prošli tjedan predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Želimira Puljića i na sastanku je precizirano da će komemoracija biti 14. svibnja, uz tradicionalno saborsko pokroviteljstvo. No, kako je istaknuto u priopćenju, »točna mjesta komemoracije i detaljan plan obilježavanja bit će definirani u dogovoru predstavnika Hrvatskoga sabora, Hrvatske biskupske konferencije i Počasnog bleiburškog voda«. Samo spominjanje mjesta u množini upućuje na to da se kao ni lani i 2020. ni ove godine neće organizirati središnja komemoracija na Bleiburgu, na zemljištu koje je u vlasništvu Počasnog bleiburškog voda. Njihova odluka da prije dvije godine kupe dodatnih 18 tisuća kvadratnih metara zemlje pretvorila se, po svemu sudeći, u lošu investiciju. Vice Vukojević, predsjednik Počasnog bleiburškog voda, potvrdio nam je da će se 14. svibnja komemorirati na čak četiri lokacije.

– Mi smo tu sada samo logistika, glavni su u organizaciji Hrvatski sabor i HBK, ali mogu reći da na Bleiburgu ni ovaj put neće biti velikog okupljanja. Bit će, kao i protekle dvije godine, crkvena misa, a hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić položit će vijenac pokraj spomenika žrtvama. Također će na groblju Mirogoj najviši državni dužnosnici položiti vijenac kod Središnjeg križa. Misa će se služiti u Udbini i vjerojatno u Stocu, u BiH, kazao nam je Vukojević.

Teško prognozirati

I lani je misa održana u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini, a 2020. u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu, uz prosvjed deklariranih antifašista. Ipak, ove je godine, uz ponovo Udbinu, za misu također odabrano mjesto u susjednoj državi.

– Stolac je sjedište Trebinjsko-Mrkanske biskupije, iz koje je tijekom i nakon Drugog svjetskog rata likvidirano 17 posto pučanstva. Iz tog razloga Hrvatski narodni sabor traži da misa bude i u Stocu, objasnio nam je Vukojević zašto baš taj gradić u istočnoj Hercegovini.

Što će biti u budućnosti, s obzirom na to da je prije dva tjedna i Odbor za unutarnje poslove Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta zatražio od saveznog ministra unutarnjih poslova zabranu komemoracije na Bleiburgu, Vukojeviću je teško prognozirati.

– Crkva je ta koja mora pronaći rješenje, kazao nam je predsjednik Počasnog bleiburškog voda.

Ta udruga tu, znači, ne može ništa, ali ni Sabor kao pokrovitelj. Skup na Bleiburgu uvijek je bio prijavljen kao misa na otvorenom, na privatnom zemljištu, pa su za njega nadležne crkvene vlasti, konkretno biskupija Gurk-Klagenfurt. Oni su već 2019. odbili molbu HBK-a za održavanje te mise, ali su naknadno ipak popustili. Kako je u međuvremenu postignut praktično konsenzus austrijskih vodećih stranaka u tumačenju da se ovu misu koristi za veličanje jedne pronacističke državne tvorevine, doista je lako moguće da je zadnji ovakav skup na Bleiburgu organiziran 2019. godine.