Hrvatska javnost informaciju o toj važnoj odluci doznala je zaobilaznim putem, preko američkog State Departmenta, a ne od vlastite vlade. Iz MVP-a naglašavaju: Odavno smo rekli da ćemo biti dio koalicije
RIJEKA I Hrvatska se, sa svim zemljama bivše Jugoslavije, uključujući i Srbiju, našla na popisu pedesetak država i organizacija koje su dio globalne međunarodne koalicije koju su Sjedinjene Američke Države okupile za borbu protiv Islamske države (IS) u Iraku i Siriji. Da je Washington spreman na upotrebu vojne sile protiv snaga Islamske države američki predsjednik Barack Obama najavio je 11. rujna, upravo na obljetnicu terorističkog napada na Ameriku, a o stvaranju široke koalicije protiv džihadista bilo je riječi i na nedavnom summitu NATO saveza u Walesu, nakon čega je objavljeno kako je oko 40 zemalja pristalo sudjelovati u kampanji na čelu sa SAD-om u svrhu »konačnog uništenja« IS-a. Američka akcija protiv IS-a dobila je potporu i Vijeća sigurnosti UN-a na zasjedanju kojem je predsjedao američki državni tajnik John Kerry, koji je pritom spomenuo i koaliciju od 40-tak država protiv Islamske države. Međutim, ni Kerry nije precizirao o kojim je zemljama riječ.
Na popisu EU i NATO
Potom je američki State Department napokon objavio popis zemalja koje će se »svim sredstvima« boriti protiv IS-a. Na popisu je i Hrvatska, što, zapravo, nije nikakvo iznenađenje. Na popisu su, primjerice, i Europska unija i NATO, a Hrvatska je članica i jedne i druge asocijacije, pa se onda pretpostavlja i da je Hrvatska prihvatila izravno sudjelovanje u kampanji protiv Islamske države, baš kao što su to učinile Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Litva, Češka, Danska, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Španjolska i Velika Britanija.
Neobično je, međutim, što i ovaj put hrvatska javnost informaciju o toj važnoj i dalekosežnoj odluci doznala zaobilaznim putem, preko američkog State Departmenta, a ne od vlastite vlade. Zapravo, time se ponavlja nedavna blamaža kada je javnost također zahvaljujući američkom Pentagonu doznala da je Hrvatska među sedam zemalja koje iračkim Kurdima šalju oružje i opremu. Podsjetimo, nakon što se pojavila informacija da Hrvatska šalje oružje Kurdima, Banski su dvori tu informaciju najprije zanijekali, tvrdeći da je Hrvatska svoje »viškove oružja« predala Amerikancima, da bi potom Amerikanci ipak potvrdili da je i Hrvatska među zemljama koje su svoje oružje isporučile Kurdima koji se bore protiv Islamske države. Ono što tada hrvatskim građanima nije htjela reći njihova, rekla im je američka vlast.
Nevjerojatan pristup
Sada je takav podcjenjivački odnos prema vlastitoj javnosti ponavlja. Iz ministarstva vanjskih poslova jučer nam je stiglo objašnjenje da je Hrvatska »odavno rekla da će biti dio koalicije«, no ranije smo doista bili saznali samo da je hrvatska vlast načelno »sklona« podržati američku inicijativu. Nitko još hrvatskoj javnosti nije prezentirao kakva je točno odluka u ovom slučaju donesena, tko ju je točno donio i na kakav je točno aranžman Hrvatska ulaskom u koaliciju protiv IS-a pristala. Nitko nam nije rekao da će Hrvatska sudjelovati u Obaminu ratu protiv IS-a.
Takav nevjerojatan pristup sadašnje koalicijske vlade tim je neobičniji kada znamo da je upravo prva SDP-ova koalicijska vlada, u mandatu Ivice Račana, bila odgovorna za skandalozno potpisivanje znamenite Vilniuske izjave i bezglavo i nepromišljeno pristupanje tadašnjoj američkoj »koaliciji voljnih« za napad na Irak, i to uz lažno opravdanje da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje.
Humus straha i smrti
Nije jasno ni kako će Hrvatska pridonijeti koalicijskim naporima, iako ne treba previše dvojiti u to da Hrvatska neće sudjelovati u borbenim operacijama protiv džihadista, budući da za to nema vojne kapacitete. State Department je poručio da koalicija protiv IS-a ima i druge dimenzije osim vojne, poput partnerske pomoći ili zaustavljanja dotoka džihadista i prekida njihova financiranja. Zanimljivo je i da se ovim korakom Hrvatska zatekla u društvu desetak arapskih zemalja, koje su se pridružile američkoj koaliciji, a među kojima su i neke koje su do jučer bile izdašni sponzori Islamske države, poput, primjerice, Katara, bez čije financijske potpore Islamska država nikad ne bi izrasla u današnju silu.
U Obaminoj koaliciji je i Turska, članica NATO saveza, čijih se oko tisuću državljana bori u redovima IS-a, a preko njezinog teritorija dobrovoljci sa svih strana svijeta odlaze u Siriju kako bi se ondje priključili džihadistima. No u ovom zasigurno ne trebamo biti odveć sitničavi, kada znamo da se na čelo nove protuterorističke koalicije ponovno stavila upravo Amerika, čiji je prvi rat protiv terorizma prije 11 godina bio pravi humus na kojem su izrasla brojna ekstremistička i militantna čudovišta, koja siju strah i smrt ne samo u islamskom svijetu, a na tom humusu naposljetku je niknula i Islamska država.
