ZAGREB – Među onima koji su raskinuli ugovore koji su im osiguravali poticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kako bi svoju proizvodnju prodavali po višim cijenama na europskom tržištu je i državna tvrtka Hrvatska elektroprivreda. Od 66 ugovora koji su dosad raskinuti, čime se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora za domaće tržište smanjila za trećinu, su i dva ugovora koje je s drugom državnom tvrtkom Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), koja je zadužena za sustav poticaja, imao i HEP, potvrdili su nam to iz same kompanije.

Tako se i HEP, tvrtka koja je u prvoj polovici ove godine imala gubitak veći od milijardu kuna, jer električnu energiju prodaje po cijenama nižim od onih po kojima je kupuje, odlučio odreći poticaja i prodavati dio struje na međunarodnom tržištu. Uz to HEP-u je nametnuta i obveza nabave plina za skladište plina Okoli, koji sigurno neće moći prodati po cijenama po kojima ga je plaćao.

Aktualna kriza

– Radi optimiranja troškova proizvodnje električne energije u HEP grupi u okolnostima aktualne energetske krize te rasta cijena električne energije i energenata na tržištu, HEP Proizvodnja je prijevremeno raskinula ugovore s HROTE-om za kombi-kogeneracijsko postrojenje blok L u TE-TO Zagreb snage 100 MWe i 80 MWt (s danom 30. lipnja 2022.) i agregat biološkog minimuma HE Lešće snage 1,09 MW (31. kolovoza 2022.), poručili su nam iz HEP-a. To znači da je kogeneracijsko postrojenje za koje je ugovor raskinut snage 100 megavata energije i 80 megavata topline, dok je agregat biološkog minimuma u HE Lešće ipak manji proizvođač energije.

Napominju da su i dalje na snazi ugovori s HROTE-om za ostala postrojenja u sustavu poticaja, te navode da je riječ o ugovorima za kogeneracije na biomasu BE-TO Osijek i BE-TO Sisak, Malu hidroelektranu Prančevići, Agregat biološkog minimuma Varaždin, Sunčanu elektranu Sabadin-Kaštelir te devet integriranih sunčanih elektrana instaliranih na vlastitim objektima. No, ugovori koji su raskinuti ipak čine većinu HEP-ove proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Godinama je država poticala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, HEP ju je bio dužan preuzimati, a kućanstva i ostali kupci plaćaju naknadu i tako se svake godine skupi oko milijardu i pol kuna za isplatu poticaja. To je samo dio novca koji se proizvođačima struje isplaćuje, a ukupni poticaju su lani dosegnuli 3,3 milijarde kuna.

Nezgodan slučaj

Poticaji su bili jedini način da se poveća proizvodnja iz obnovljivih izvora, poput vjetra, biomase ili sunčeve energije, jer je ta električna energija bila znatno skuplja od one proizvedene primjerice u hidroelektranama ili elektranama na plin.

Rast cijena energenata na tržištu, među njima i cijena električne energije, učinio je proizvođačima iz obnovljivih izvora isplativim raskidanje ugovora, izlazak iz sustav poticaja te prodaju po tržišnim cijenama. Kako za to nisu državi dugovali nikakve penale na takav su se potez odlučivali u najvećem broju slučajeva oni čiji ugovori istječu za koju godinu, pa su mogli trenutnom zaradom na tržištu nadomjestiti gubitak poticaja. Posebice što za to raskidanje ugovora prije roka nisu bili državi dužni platiti penale. Na kraju se među desecima proizvođača na takav potez odlučila i državna tvrtka, što je s obzirom na financijski teret koji nosi u sadašnjoj krizi, razumljivo ali je u najmanju ruku nezgodno za Vladu koja je u sklopu zelene tranzicije prebacila dobar dio obveza na ostale tvrtke i građane kako bi proizvodnja struje iz obnovljivih izvora bila privlačna, a sada završava u izvozu.