ZAGREB – Mons. Dražena Kutlešu, splitsko-makarskog nadbiskupa i porečko-pulskog apostolskog upravitelja, hrvatski su biskupi na 65. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije izabrali za novog predsjednika HBK-a te je on u toj službi naslijedio zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića.

Među mnogim temama biskupi su razmotrili i pitanje usklađivanja financijskog sustava s obzirom na ulazak u eurozonu od 1. siječnja iduće godine. Generalni tajnik HBK-a vlč. Krunoslav Novak, kako prenosi IKA, objasnio je da što se tiče uređenja Pravilnika o financijskom sustavu Crkve u RH, da su se biskupi »vodili mišlju da ne žele dodatno financijski opteretiti vjernike« te da će postojeći iznosi naknada samo biti pretvoreni iz kunske u vrijednost eura. Tako će misni prilog biti sedam eura. Naknade za crkvene službenike će pak biti povišene zbog porasta troškova života.

Biskup Đuro Hranić, predsjednik Komisije Iustitia et pax, pozdravio je najavu ograničenja rada nedjeljom, podsjetivši da se Crkva zalaže za neradnu nedjelju, prije svega radi zaštite obitelji i čovjeka. Pohvalio je i najavu da će oni koji će raditi nedjeljom biti pravedno plaćeni te da one koji ne žele toga dana raditi, poslodavci neće smjeti otpustiti. Izrazio je nadu da će se kod provedbe toga voditi računa da to ne samo bude dobra želja, nego da će postojati sankcije za one koji takve odredbe ne bi poštovali.

Na zasjedanju HBK-a bilo je riječi i o rezultatima popisa stanovništva iz 2021. te su se biskupi prvo zaustavili nad činjenicom da je Hrvatska u zadnjih deset godina izgubila gotovo deset posto stanovništva, te da je drastično porastao broj starijih osoba u odnosu na mlade. Istaknuta je nužnost donošenja snažnijih mjera na svim razinama kojima će se ublažiti, a dugoročno i preokrenuti krajnje nepovoljne demografske trendove. Biskup Hranić je rekao da biskupe zanima i koliki je broj katolika u Hrvatskoj te da im je žao što na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku nije jasno koliko ih ima u Hrvatskoj. Rekao je da su svjesni određenoga pada broja katolika u hrvatskom društvu (bar za dva posto) i povećanja broja ateista i onih koji pripadaju »new age« religioznosti, i zaključio je da je to zasigurno »izazov za evangelizacijsko poslanje Crkve«.