Uoči prijava u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole, koji počinje 27. ovoga mjeseca, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, a preporuke se odnose na učenike i studente, iako su prijave za upise na fakultete počele još u veljači.

Kako potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, tako je i HZZ svoje preporuke analizirao i objavio regionalno i lokalno, a zbog viška kadra u pojedinim zanimanjima HZZ preporučuje smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

Na listi nezaposlenih

– Teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, ali obrazovni programi za koje bismo preporučili studentima smanjiti interes su studiji filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti, dizajna. Od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti upisivanje u obrazovne programe za fotografe, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere itd., odgovorili su iz HZZ-a na naš upit.

U spomenutim zanimanjima su 30. travnja, prema podacima HZZ-a, bila 342 nezaposlena dizajnera, 55 povjesničara umjetnosti, 38 filozofa te 17 književnih komparatista, 269 grafičkih dizajnera, 288 šivača, 173 fotografa i 168 ekonomista. Iz HZZ-a pritom napominju da za ocjenu suficitarnosti nije dovoljno sagledati koliki je broj nezaposlenih osoba, nego i koliko su, odnosno nisu, traženi na tržištu rada.

S druge strane, Preporukama je Zavod također predložio u kojim obrazovnim programima treba povećati broj upisanih učenika i studenata. S obzirom na to da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini RH, navode u HZZ-u, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali. To su prije svega gotovo sva zanimanja u graditeljstvu (zidar, fasader, krovopokrivač, vodoinstalater, električar, podopolagač…), zatim zanimanja u djelatnosti popravka motornih vozoila (automehaničar, autolakirer…), zanimanja u prerađivačkoj industriji (bravar, tokar, strojobravar…), prehrambenoj industriji (mesar, pekar, slastičar…), ugostiteljstvu (konobar, kuhar…), zdravstvu (sestra, tehničar, laboratorijski tehničar…) i prijevozu (vozač lakih i teških dostavnih vozila, kao i autobusa i vozila hitnih službi).

Nedostaje logopeda

Od visokoobrazovanih kadrova nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu; medicinu i farmaciju; logopediju i rehabilitaciju, navode u HZZ-u.

Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj posljednjoj analizi Fokus tjedna ističe da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO) otvara mogućnost usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada uključivanjem poslodavaca u sukreiranje standarda (mikro)kvalifikacija, upravljanja kvalitetom i potreba digitalne i zelene tranzicije. To je, kažu u HUP-u, moguće podržati kroz javno-privatni fond za financiranje obrazovanja budućnosti te stipendiranje studenata sukladno budućim potrebama tržišta rada.

»Pojačano korištenje vaučera za obrazovanje (mjera na snazi od travnja 2022.) za obrazovanje zaposlenih, umjesto inicijalne namjene samo za nezaposlene, odlična je mjera koja doprinosi uključenju odraslih u obrazovanje. Proširenje tog pristupa na osobne obrazovne račune građana (mjera koja se planira implementirati u narednih nekoliko godina) pridonijelo bi jačem razvoju dualnog obrazovanja koji kombinira učenje u visokoobrazovnoj ustanovi s učenjem temeljenim na radu kod poslodavca u korist jačanja primjenjivih kompetencija te u konačnici bržeg rasta poslovnih subjekata te produktivnosti ekonomije«, navode u HUP-u iz kojeg posebno ističu da je udio visokokvalificiranih stanovnika u dobnoj skupini od 25 do 34 godine skočio na 38,7 posto, što Hrvatsku prvi put plasira i ispred Njemačke (38,4 posto) i Italije (svega 30,6 posto)! To je, kažu u HUP-u, dijelom posljedica povratka određenog broja visokoobrazovanih mladih iz inozemstva.