Iako poslovno izvješće za Infrastrukture, kao i ostalih HŽ poduzeća još nije objavljeno, u poduzeću navode kako su prošlu godinu završili s gubitkom od 342 milijuna kuna
ZAGREB – HŽ Infrastruktura u srpnju obljavljuje natječaj za nadogradnju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci te izgradnju nove pruge na relaciji Žabno – Gradec, dva od niza projekata koja će se dijelom financirati iz sredstava EU fondova. Ugovaranje radova na dionici Dugo Selo-Križevci trebalo bi biti dovršeno do konca godine, a vrijednost posla projektiranja i izvođenja radova je 198 milijuna eura.
Otkup zemljišta na budućoj trasi pruge Dugo Selo -Križevci je u tijeku i ono ne prestavlja nikakve zapreke projektu. Država treba otkupiti oko 710 tisuća kvadratnih metara zemljišta, od čega je oko 410 tisuća kvadrata već u postupku otkupa. Otkup zemljišta obavlja se prema cijeni koju su ovlašteni vještaci odredili i kreće se od 50 do 100 kuna po kvadratu, a to je trošak kojeg plaća država s obzirom da je izgradnja drugog kolosijeka pruge javno dobru.
Pruga bi trebala biti dovršena do sredine 2017. godine. Vrijednost radova nove pruge Žabno-Gradec, koja će se početi graditi iduće godine, iznosi 32,4 milijuna eura. Među 13 projekata, započetih ili u pripremi, koji će se financirati iz sredstava EU fondova je i pruga Podsused-Samobor čije je projektiranje u tijeku i na kojoj bi radovi trebali započeti iduće godine. Postupak nabave za izvođače radova na toj pruzi trebao bi otpočeti nakon ljeta. Ukupna vrijednost projekta Infrastrukture u naredne tri godine je oko tri milijarde eura.
Iako poslovno izvješće za Infrastrukture, kao i ostalih HŽ poduzeća još nije objavljeno, u poduzeću navode kako su prošlu godinu završili s gubitkom od 342 milijuna kuna.
Minus je uglavnom posljedica obveza preuzetih u ranijim razdobljima, ali i otpisa dugova HŽ Cargu i HŽ Putničkom prijevozu. Primjerice, 170 milijuna kuna tim je poduzećima oprošteno na ime korištenja infrastrukturnih trasa. Politička je odluka, naime, da se Cargu i Putničkom prijevozu snizi cijena pristojbe za pristup željezničkoj mreži kako bi se tim poduzećima olakšalo restrukturiranje. Restrukturiranja Infrastrukture podrazumijevao je i plaćanja starih dugova nekašnjeg HŽ-a, odnosno grupe poduzeća pa je tako »infra« pokrila i više od 300 milijuna kuna duga željeznice gomilanih posljednje desetljeće.
Broj zaposlenih koji su odlazili uz poticajne otpremnine smanjen je na 5.522 radnika (1.290 radnika manje nego u siječnju prošle godine). Do kraja godine uz poticajne otpremnine trebalo bi otići još 100-tinjak radnika. Sva ulaganja u infrastrukturu u konačnici će proizvesti višak, pa u poduzeću procjenjuju kako bi u iduće dvije godine trebalo otići još 500-tinjak radnika. No, Infrastruktura istovremeno i zapošljava, ali drugi tip radnika.
Izdaci za plaće smanjeni su s 80 na 60 milijuna kuna, a do kraja godine i broj zaposlenih od 2,4 po kilometru pruge past će ispod dva, čime će se, poduzeće uklopiti u realni europski prosjek. Vlasnički udjeli HŽ Infrastrukture u tvrtkama-kćerima prebačeni su na državu, osim u slučaju Pružnih građevina s oko 1,6 tisuća radnika. To je poduzeće u postupku restrukturiranja i do kraja godine bi trebalo biti privatizirana.
Postupak restrukturiranja HŽ Infrastrukture, koji bi trebao biti dovršen do srpnja i ulaska Hrvatske u EU, uspješan je. Tako ističe Uprava infrsatrukture kojoj je »okidač« za jučerašnje obraćanje javnosti najava dvosatnog štrajka i prosvjeda u srijedu koje su najavili Sindikat strojovođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske. Sukus najavljenih akcija dva sindikata je stanje u HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu. No, kako Sindikat željezničara djeluje i u Infrastrukturi niti ona nije izbjegla kritike. Prema riječima Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, niti jedan razlog štrajka i prosvjeda ne drži vodu kada je riječ o Infrastrukturi.