“HUP kontinuirano inzistira na poreznom rasterećenju rada i poreznoj pravednosti stoga je plan poreznih izmjena koje je Vlada predstavila korak u dobrom smjeru. Hrvatska i dalje ima visok porezni klin na prihode ostvarene radom pa je podizanje osobnog odbitka i snižavanje poreznih stopa poreza na dohodak porezna politika koju valja i nastaviti”, priopćeno je iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). 

⁠”Podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak omogućit će konkurentnije plaće upravo stručnjacima u industrijama veće dodane vrijednosti, dakle liječnicima, znanstvenicima, ICT stručnjacima i nizu drugih zaposlenika koji doprinose ne samo svojim tvrtkama već čitavom društvu i koje želimo zadržati na svom tržištu rada”, poručuju iz HUP-a. 

“⁠Porezni klin na plaće u Hrvatskoj je 42,3% i raste, što potvrđuje da je ovo samo prvi korak i da konstantno moramo raditi na rasterećenju rada. Podsjećamo i na zahtjev HUP-a da se limitiraju doprinosi za HZZO sukladno situaciji u ostalim zemljama EU, dakle na 4-6 mjesečnih doprinosa. 

Također, osjetno se skraćuje rasterećenje plaća mladih zaposlenika kroz oslobađanje od obveze plaćanja zdravstvenog doprinosa, što će utjecati na mnoge tvrtke, ali naročito startupove i projekte koji zapošljavaju mlade ljude i daju im šansu pokazati svoja znanja i realizirati njihove ideje. 

HUP zagovara njegovanje kulture rada i ulaganja u sektore koji stvaraju visoku dodanu vrijednost jer jedino promjenom strukture domaćeg gospodarstva prema sektorima budućnosti možemo osigurati jak rast gospodarstva i standarda građana. 

Predloženim poreznim izmjenama kratkoročni najam će konačno biti pravednije porezno tretiran. 

Naime prihodi od kratkoročnog najma bili su, što je vidljivo i iz službenih podataka Ministarstva financija, gotovo potpuno porezno rasterećeni. Uz činjenicu da je stvorena svojevrsna porezna oaza za ulaganje u nekretnine za turistički najam, to je negativno utjecalo na motivaciju za rad i obrazovanje dijela stanovništva vezanih za taj sektor. Negativna posljedica eksponencijalnog rasta broja nekretnina za najam je i iznimno opterećenje komunalne infrastrukture te skok cijena nekretnina koje lokalno stanovništvo više ne može priuštiti”, zaključuje HUP.