Tako se među ostalim predlaže da se korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta i prijava na natječaj za zakup onemogući svim poljoprivrednim proizvođačima koji zadnjih pet godina na svom zemljištu upisnom u ARKOD ne mogu dokazati legitimnu poljoprivrednu proizvodnju putem računa.

Crna poljoprivreda, kako su naveli, jedan je od najvećih problema, a država se kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu može uspješno izboriti s tim problemom.

Predlažu također promjenu omjera proizvodnih i neproizvodnih bodova s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje, izmjenu odredbe o maksimalnoj površini tako da se maksimalna površina propisuje tako da korisnik može dobiti maksimalno 100 posto površine koju ima upisano u ARKOD.

Iz HUP -Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede predlažu i smanjenje omjera bodova domicilnosti u korist poljoprivredne proizvodnje i prerade te urednih poljoprivrednih proizvođača. Tvrde da tenutna odredba omjera bodova domicilnosti i maksimalne površine po jedinici lokalne samouprave dovodi do 500 mikro strategija poljoprivredne proizvodnje te najbolji poljoprivrednici otežano zadržavaju i dobivaju poljoprivredno zemljište.

Među prijedlozima je i promjena ispunjavanja kriterija omjera uvjetnih grla i površina zemljišta za mljekare/stočare te učinkovitije i točnije vrednovanje uspješnosti mljekara/stočara, zatim produljenje ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta uz jasan dokaz obavljanja poljoprivredne proizvodnje na površinama pod privremenim ugovorima uz obavezno zadržavanje cijene zakupa iz ugovora o privremenom korištenju.

HUP predlaže i jasnije definiranje postupanja jedinica lokalne samouprave za određivanje površina namijenjenih za proizvodnju voća i povrća, definiranje trajnih nasada kao posebne kategorije Zakona o poljoprivrednom zemljištu i promjenu načina pripreme natječaja za vinare i maslinare, kategorizaciju krških pašnjaka na “urbane“ i “neurbane“ krške pašnjake te da se obraslo zemljište u vlasništvu države namjeni za prodaju.